Njemačka vlada planira promjene Zakona o azilu i oružju

Pod nazivom "Sigurnosni paket", dokument njemačke vlade na sedam strana objedinjuje tri ključne oblasti, koje obuhvataju: "Poboljšanja u oblasti Zakona o oružju", "Mjere protiv islamizma i nasilnih islamističkih napada" i "Mjere u vezi sa statusom i pravom boravka".

Promjene u politici prema azilantima?

Azilantima, kojima je naređeno da napuste Njemačku a koji su već registrovani u nekoj drugoj zemlji EU, biće ukinute socijalne beneficije. Jedina iznimka će biti finansiranje njihovog povratka. Ipak, Vlada želi osigurati "ljudski dostojanstven tretman" prema takvim osobama. Ovu tzv. Dablinsku proceduru njemačka vlada želi dodatno ubrzati, što uključuje bolju koordinaciju između saveznih i pokrajinskih vlasti. Vlada u Berlinu također planira intenzivirati napore za omogućavanje prisilnog vraćanja kriminalaca i osoba koji predstavljaju terorističku prijetnju u njihove zemlje porijekla Afganistan i Siriju.

U slučaju teških krivičnih djela, Vlada planira smanjiti kriterije za deportaciju, što će pravno olakšati prisilno vraćanje kriminalaca. Ovo će važiti i za maloljetnike, koji budu koristili oružje. Osobe, koje su osuđene na više od dvije godine zatvora, morale bi biti odmah deportovane dok osobe s kaznom od jedne godine zatvora mogu biti deportovane. Ograničenje za prisilno napuštanje Njemačke, koje podrazumijeva određena nasilna djela, biće uklonjeno. Vlada planira proširiti mjere i mehanizme za identifikaciju izbjeglica, na primjer, putem upotrebe biometrijskih podataka. Ako azilanti otputuju u svoju domovinu, njihov status zaštite će biti ukinut. Izuzeci će se primjenjivati na izbjeglice iz Ukrajine, kao i na slučajeve, kada je putovanje "neophodno za ispunjavanje moralnih obaveza", kao što je prisustvo na sahrani bliskih članova porodice.

Šta se mijenja za istražne organe?

Ovlasti sigurnosnih agencija u borbi protiv islamizma biće proširene, uključujući upotrebu umjetne inteligencije (UI). Biće dopuštena analiza internet podataka, uključujući automatsko prepoznavanje lica. Istražne agencije će ubuduće moći javno dostupne slike biometrijski upoređivati s fotografijama osumnjičenih ili traženih osoba. Njemački savezni ured za migracije, koji je nadležan za azilantske postupke, također će moći primjenjivati ove metode, kako bi provjerio identitet osoba koje traže zaštitu. Ovlasti za financijske istrage u borbi protiv finansiranja terorizma također će biti proširene. Vlada planira i dalje dosljedno koristiti instrument zabrane islamskih organizacija.

Koje promjene predviđa Zakonu o oružju?

Zabrana nošenja noževa biće značajno proširena. Ovaj aspekt je najopsežniji u cijelom dokumentu. Još prije napada u Solingenu, njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) planirala je pooštravanje ovog zakona. Prema dokumentu, planira se opšta zabrana korištenja tzv. noževa-skakavaca, osim za određene profesije. Apsolutna zabrana nošenja noževa biće uvedena na mjestima okupljanja ljudi: na pijacama, ali i na velikim događanjima poput narodnih zabava i festivala, sportskih događaja i sajmova. Zabrana nošenja noževa će također važiti za mjesta s visokim stopama kriminala, kao što su željezničke stanice i sredstva javnog prevoza. U međugradskom željezničkom prevozu biće uvedena jedinstvena pravila na nivou cijele zemlje. Za provedbu ovih mjera, Saveznoj policiji će biti omogućeno da vrši kontrole nasumice i bez osnovane sumnje. Osim toga, planira se proširenje popisa krivičnih djela koja ugrožavaju državu. Osobe, koje su pravosnažno osuđene za takva nedjela, neće moći dobiti dozvolu za posjedovanje oružje ili upotrebu eksploziva. Mjere nisu usmjerene protiv legalnih vlasnika oružja, rekao je njemački ministar pravde Marco Buschmann, čija Liberalna stranka (FDP) dugo vremena nije podržavala pooštravanje Zakona o oružju.

Postoje li još neke mjere?

Postoje. Radna grupa sastavljena od eksperata trebala bi istražiti kako spriječiti radikalizaciju, posebno mladih islamista, na primjer putem online medija. Trenutno se vode pregovori s trećim zemljama izvan EU o prihvatu izbjeglica, uključujući Moldaviju, Keniju i Filipine, koji bi se trebali okončati potpisivanjem sporazuma.

Šta dalje?

Prema riječima ministrice Faeser, o ovom paketu mjera će se sada razgovarati sa pokrajinama i najvećim opozicionim Klubom poslanika u Bundestagu a to je Klub demohrišćanskih partija CDU i CSU. Radna grupa, u kojoj će biti predstavnici tri stranke iz vladajuće "semaforske" koalicije (SPD, FDP i Zeleni), sastaće se sljedeće sedmice.

jr/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu