Njemačka spoljna politika: vrijednosti i(ili) interesi

Izraz „spoljna politika zasnovana na vrijednostima" već postoji u koalicionom sporazumu berlinske tzv. semaforske vlade koju čine SPD, Zeleni i FDP. Iako se tu govori i o interesima i o vrijednostima kojima bi trebalo da se rukovodi spoljna politika, zelena šefica diplomatije ističe prije svega vrijednosti: demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava.

- pročitajte još: Kina: partner ili sistemski rival?

Kada putuje po svijetu, Berbok na sva zvona hvali „vrijednosne partnere", zemlje koje dijele vrijednosti Zapada i Njemačke, kao i nedavno u Južnoj Koreji, na primjer. A sa druge strane, spremna je da otvoreno osudi zemlje koje ne dijele ove vrijednosti, uključujući moćnu Kinu - sa ponekad teškim posljedicama. Njen kineski kolega Ćin Gang rekao je na konferenciji za novinare sa Berbokovom: „Ono što Kini najmanje treba je učitelj sa Zapada".

- pročitajte još: Berbok u Kini - delikatna posjeta

Neki sada upozoravaju da je Kina previše važna za Njemačku da bi se petljala sa zemljom na ovaj način. Filozof Ričard David Preht nedavno je u ZDF-podkastu „Lanc i Preht” rekao da je spoljna politika Analene Berbok zasnovana na vrIjednostima „u stvarnosti spoljna politika zasnovana na konfrontaciji”.

Drugi pak misle da se Baerbok ne zalaže dovoljno za vrijednosti. Primjer Irana: Poslije potvrde smrtne presude njemačkom Irancu Džamšidu Šarmahdu, njegova ćerka je u „Noje osnabriker cajtungu" pitala: „Gdje su sad ozbiljne posljedice o kojima je govorila gospođa Berbok, kada je kidnapovan njemački državljanin i u montiranom sudskom procesu osuđen na smrt?"

Stvar odmjeravanja

No, šta je važnije u spoljnoj politici, vrijednosti ili interesi? „To se ne može jasno razgraničiti“, rekla je za DW Karolin Ajkhof, stručnjakinja za Afriku iz Berlinske fondacije za nauku i politiku. „Njihov odnos često postaje relevantan kada se spoljnopolitičke odluke moraju odmjeriti u odnosu na vrijednosnu orijentaciju i sopstvene interese", kaže Ajkof.

Johanes Varvik, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Haleu, kritičan je prema konceptu vrijednosno orijentisane spoljne politike jer „oduzima mnogo manevarskog prostora za kompromise, a takođe čini malo“, rekao je on za DW. „Međunarodna politika je naporan posao balansiranja interesa. To ne znači ignorisanje kršenja ljudskih prava i apsolutizovanje privrednih interesa. Ona, međutim, zahtijeva kompetentnost i empatiju za procijenu i razumijevanje drugih zemalja na osnovu njihovog sopstvenog istorijskog i društveno-političkog razvoja."

Kina i Rusija se ne miješaju

Međutim, ideja spoljne politike orijentisane na vrijednosti nije ni nova ni vezana za Njemačku. Evropska unija u suštini slijedi istu stvar kada dobro upravljanje čini kriterijumom za razvojnu saradnju: pomoć zavisi od toga u kojoj mjeri država preduzima mjere protiv korupcije, zalaže se za prava žena i manjina ili ulaže u zaštitu životne sredine i klime.

Autokratske države poput Kine i Rusije imaju potpuno drugačiji pristup. Rusija, na primjer, snabdijeva oružjem zemlje u Africi, dok Kina tamo gradi željezničke linije, luke i komunikacione mreže, a zauzvrat obezbjeđuje sebi sirovine. Ne postavljaju se pitanja o demokratiji i ljudskim pravima. Kina je ovim pristupom značajno izgradila svoju poziciju moći u Africi i djelimično istisnula Evropljane.

Afrikanci su danas kritičniji prema Kini

U analizi „Sukob sistema – afričke percepcije o angažmanu Evropske unije i Kine“ koju je naručila Fondacija Fridrih Nauman bliska FDP-u, navodi se: „Uvjerenje EU u superiornost njenih vrijednosti, posebno liberalnog, demokratskog modela, očigledno je pod pritiskom kineskog modela“. Afrički autori studije pišu da se, između ostalog, u Africi cijeni kinesko „nemiješanje u unutrašnje stvari”. Afrikanci su skloni da Kinu doživljavaju kao ravnopravnog partnera, dok Evropljane, sa svojim izvozom vrijednosti, vide kao „autoritarne”.

Karolin Ajkhof takođe ukazuje na uočene dvostruke standarde EU u Africi: „Posvećenost Evrope ljudskim pravima u saradnji sa afričkim državama redovno se dovodi u pitanje kada je riječ o odlukama o politici prema migracijama."

Međutim, nikako nije jasno koji je koncept dugoročno uspješniji. Najnoviji „Afrobarometar” pokazuje da se u nekim afričkim zemljama na uticaj Kine gleda mnogo kritičnije nego što je to bilo prije četiri godine.

I Zapad je razumio. Kao reakcija na sve manji uticaj na globalnom jugu, sedam najvažnijih demokratija, G7, žele da više dopru do ovih zemalja. Žele se "dati ponude za saradnju na ravnopravnim osnovama umjesto da se oslanja na eksploataciju sirovina i robovlasničke ugovore", rekla je Berbok, očigledno u pogledu Kine, na sastanku ministara spoljnih poslova G7 u aprilu u Japanu.

Teška potraga za saveznicima protiv Rusije

Ideja o vrijednosnoj zajednici je pod pritiskom, posebno u vezi sa ratom u Ukrajini. Ruska invazija na susjednu zemlju bila je posebno eklatantan primjer nepoštovanja univerzalnih vrijednosti kao što su suverenitet država i nepovredivost njihovih granica.

- pročitajte još: Ruski rat podijelio G20

Uprkos tome, mnoge zemlje koje se tradicionalno povezuju sa Zapadom, poput Brazila i Indije, uzdržale su se od glasanja u UN o osudi Rusije.

Posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca Brazilu nije mogla ništa da promijeni. Štaviše, predsjednik Luis Lula da Silva je nedavno u Pekingu rekao da SAD moraju da „prestanu da promovišu rat i počnu da govore o miru“ i da EU mora da „počne da govori o miru“. Nema ni traga o bilo kakvoj poziciji protiv Rusije, a kamoli o isporukama oružja Ukrajini. Čak ni tokom posjete Indiji, Šolc nije uspio da pronađe „vrijednosnog partnera" za savez protiv Rusije.

Johanes Varvik nije iznenađen, „jer ove države brinu o svojim interesima i žale se na dvostruke standarde. Malo ko želi da bude uvučen u novi globalni sukob između demokratije i autokratije koji podstiču SAD“. A to nema nikakve veze sa simpatijama prema ruskom pristupu.

Nedavno se činilo da odustaje čak i najbliži saveznik Njemačke - Francuska. Poslije posjete Kini povodom tajvanskog pitanja, francuski šef države Emanuel Makron je preporučio Evropljanima da izbjegavaju krize „koje nisu naše”. Evropa mora da pazi da ne postane „vazal". U Berlinu je ovo bilo shvaćeno kao povlađivanje Kini.

Ključno: kredibilitet

Vrijednosti i interesi - uvijek su igrali ulogu u njemačkoj spoljnoj politici. Ne postoji spoljna politika zasnovana isključivo na vrijednostima ili isključivo na interesima. Međutim, kada odmjerava to dvoje, Johanes Varvik savjetuje da se ima svijest o „jasno definisanim nacionalnim interesima”, u suprotnom postoji rizik od „prenaprezanja snaga i mogućnosti” i sa „(pre)jakom vrijednosnom orijentacijom i moralizacijskom retorikom", a ponekad i „sklonošću ka političkom ’krstašstvu’“.

Što se tiče suočavanja sa Afrikom, Karolin Ajkhof vjeruje da može biti od pomoći „da se istakne sopstvena vrijednosna orijentacija ako specifično ponašanje na licu mjesta odražava ovu vrijednosnu orijentaciju“. Ona vidi kredibilitet kao ključ: „Vrijednosno orijentisanu spoljnu politiku karakteriše činjenica da postavlja visoke standarde za sopstveno ponašanje, a ne samo postavljajući zahtjeve partnerskim zemljama da promijene svoje ponašanje".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu