Njemački interesi u Siriji
27. oktobar 2018
Ahmad Taher Mustafa je imao sreće. Samo dan nakon što ga je kriminalna grupa otela sredinom oktobra u blizini Afrina, jedna civilna brigada ga je uspjela osloboditi. Tako se ovaj devetogodišnji učenik, bez ikakvih tjelesnih povreda, uspio vratiti svojoj porodici.
Otmica sa sretnim završetkom naglasila je neugodnu sigurnosnu situaciju na sjeveru Sirije. Posebno je, kako piše internet-magazin „Al-Monitor”, koji se bavi politikom na Bliskom istoku, uznemirujući podatak da su se među otmičarima također nalazili bivši pripadnici pobunjeničke „Slobodne sirijske armije” (FSA). Činjenica da su se neki od njenih članova, koji su digli ustanak protiv Assada i njegovog režima i u čijem središtu su tokom prvih ratnih godina bili slobodarski motivi, pretvorili u kriminalnu grupu, pokazuje u kojoj mjeri je skoro osam godina rata pomjerilo njihove motive i etička načela. Borbe su promijenile karakter barem nekih jedinica FSA – bez obzira na činjenicu da su oni koji su oslobodili dječaka također bili članovi FSA.
Briga za sigurnost i stabilnost
Nije tako samo na sjeveru, već je i u drugim područjima Sirije sigurnosna situacija loša. Teška situacija je posebno oko regiona Idlib koji kontroliraju džihadističke grupe. Sirijska vlada, koju podržavaju Rusija i Iran, razmišlja o tome da izvrši napad na to područje, ali akteri se plaše krvoprolića, posebno među civilnim stanovništvom, koje bi ponovno vojno zauzimanje moglo uzrokovati.
Situacija oko Idliba trebala bi biti centralna tema međunarodnog samita o Siriji u subotu, na kome će, pored Turske, Rusije i Francuske, učestvovati i Njemačka. Naredna moguća tema je novi sirijski ustav ili stvaranje ustavotvorne skupštine.
Njemački angažman na primirju
Za Njemačku bi na ovom sastanku pitanje izbjeglica trebalo stajati u prvom planu, kaže Kristian Brakel, šef Heinrich Böll Fondacije u Istanbulu. „Njemačka se, zajedno sa Turskom, želi pobrinuti da se još više Sirijaca ne uputi ka Turskoj. Već sada je Turska prihvatila preko tri miliona sirijskih izbjeglica. Zato je u Turskoj, a indirektno i u Njemačkoj, povećana zabrinutost da bi moglo doći do vojne ofanzive na Idlib."
Obje zemlje, kako Turska, tako i Njemačka, nalaze se pod pritiskom po pitanju izbjeglica. Na istoku Turske uvijek iznova dolazi do nemira zbog izbjeglica, kaže Brakel u intervjuu za Deutsche Welle. U Njemačkoj je pak pitanje izbjeglica imalo značajnu ulogu ne samo na saveznim izborima u seprembru 2017. godine, već i na pokrajinskim izborima - iako većina stranaka u izbornoj kampanji nije otvoreno tematizirala taj problem. „Obje strane - i Njemačka i Turska - su zainteresirane da se trenutno stanje u najmanju ruku zadrži dovoljno stabilnim, kako ne bi došlo do novog vala izbjeglica”, rekao je još Brakel.
Uloga novog ustava
Indirektno povezana sa debatom o Idlibu je i pitanje novog ustava. To je također važan signal, na nacionalnom i međunarodnom nivou. Njegovo donošenje bi za mnoge izbjeglice trebalo igrati odlučujuću ulogu u tome da li će se nekada odlučiti za povratak u Siriju ili će to odgađati, kako bi što je moguće duže ostali u inostrastvu. Također bi to trebalo imati uticaja i na to koliko brzo će se u zemlji okončati sukobi i kada će se ona moći stabilizirati.
Sedam zapadnih i arapskih zemalja, uključujući i Njemačku, pozvale su u septembru ove godine Ujedinjeni nacije da u što kraćem roku pokrenu izradu ustava za ratom razorenu Siriju. U tu svrhu trebala bi se formirati komisija u kojoj bi bili predstavnici svih strana, navedeno je u saopštenju. Cilj bi bio, kako je navedeno, stvoriti osnovu za slobodne i poštene izbore pod nadzorom UN-a, na kojima bi mogli glasati svi Sirijci sa pravom glasa – kao i izbjeglice. Sirijska vlada je do sada odbijala takvu međunarodnu izradu ustava. To je samo sirijski problem, pojasnio je sirijski ministar vanjskih poslova Walid Muallem.
Rusija: troškovi rata
Sirijski zaštitnik Rusija se također zalaže za to da Sirijci sami izrade svoj ustav. Doduše, Taimour Dwida, ruski ekspert za Bliski Istok, očekuje da bi vlada u Moskvi mogla pokazati susretljivost. „Kremlj želi završiti svoje vojne operacije u Siriji. To je ogroman teret za rusku ekonomiju. Osim toga, taj rat stoji na putu poboljšanja odnosa sa SAD-om i Izraelom”, rekao je Dwida u intervjuu za DW.
I još jedna stvar tome die u prilog, a to je da Rusija po pitanju sirijskog ustava vjerojatno neće predstavljati fundamentalnu opoziciju zapadnim državama, kaže Kristian Brakel i dodaje: „Rusi očekuju obnovu zemlje. Oni, naravno, žele da i druge države učestvuju u tome. Riječ je o više milijardi dolara, potrebnih u periodu od možda petnaest do dvadeset godina. Taj novac nemaju ni Rusija, kao ni Iran. A zaljevske države u tome ne žele uzeti značajno učešće. Zato je potrebno učešće evropskih zemalja."
Slabost Assada
Zato se Rusija oslanja na Njemačku - s jedne strane, na direktno finansiranje. S druge strane, kako bi pridobila Zapad za finansiranje te obnove. Iz toga je razumljivo, da Njemačka u Istambulu ima značajnu pregovaračku moć, kaže Kristian Brakel. "Evropljani su uvijek radili na promjenama u Damasku. To bi se vjerojatno moglo i dogoditi - eventualno na čelu države", rekao je on.
Čak i tokom trajanja rata, sirijski režim se uspijevao održati samo zahvaljujući pomoći svojih saveznika. Čini se da on nema kontrolu ni kada su u pitanju pregovori o primirju koji se naziru. Bashar al-Assad je na čelu vlade koja je vojno i politički izgubila svoju autonomiju.