Njemačko-izraelski odnosi u kriznim vremenima

Bio je to ustvari samo jedan od onih prijema koji se organiziraju povodom nekog okruglog jubileja. Ali govor koji je prije nekoliko dana u Berlinu održao savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier, i to povodom obilježavanje 50. godišnjice utemeljenja izraelskog Sveučilišta Haifa, bio je neobičan za državnog poglavara. Bio je to neuobičajeno politički govor. Steinmeier se kritički osvrnuo u smjeru Izraela, odnosno na unutarnjo-politički razvoj u toj zemlji.

Savezni predsjednik je izrazio zabrinutost zbog „eskalacije mržnje i nasilja" tijekom proteklih tjedana i mjeseci, odnosno povodom „planirane rekonstrukcije pravne države" od strane izraelske vlade. Nijemci su „uvijek s puno divljenja gledali prema jakoj i živahnoj pravnoj državi u Izraelu. Pogotovo zato što znamo koliko je ta jaka i živahna pravna država nužna u toj regiji." To su bile riječi Frank-Waltera Steinmeiera, koji je u dva mandata savezne vlade obnašao dužnost šefa njemačke diplomacije (2005.-2009., odnosno 2013.-2017. godine).

Te Steinmeierove riječi su djelovale kao da jedan državni poglavar skače u pomoć jednom drugom državnom poglavaru. Steinmeier je to i pojasnio: on je „u redovitom kontaktu s mojim prijateljem i kolegom po dužnosti Isaacom Herzogom" i polaže nade u njegov „mudri i pomirujući glas u izraelskoj debati". 62-godišnji Herzog, koji je predsjedničku dužnost preuzeo sredinom 2021. je najvažniji akter koji opominje Netanjahuovu vladu – zbog čega se i sam našao pod pritiskom. 

Sporna pravosudna reforma

Ultra-desničarska vlada premijera Netanjahua planira naime reformirati pravosudni sustav, a ta bi reforma mogla u potpunosti promijeniti demokratski poredak te države. Planom je predviđeno da Knesset (izraelski parlament) jednostavnom većinom glasova može nadglasati (odnosno ukinuti) odluke Vrhovnog suda. Jedan dio planirane reforme već je ušao u parlamentarnu proceduru, u tijeku je prvo čitanje.

Jasna i javna kritika koju je prije nekoliko dana na račun izraelske unutarnje politike izrekao Steinmeier je presedan, takvo nešto nijedan dosadašnji savezni predsjednik nije javno rekao. Generalno su Nijemci rijetko kritizirali izraelsku unutarnju politiku, pa i onda kada bi se javno komentiralo okupaciju palestinskih područja.

Odnos između Njemačke i Izraela je poseban. I uvijek će ga obilježavati Šoa, masovno ubojstvo šest milijuna Židova od strane nacističke Njemačke. Pritom su se bilateralni odnosi impresivno razvijali od 1965., kada su SR Njemačka i Izrael uspostavili pune diplomatske odnose.

Pomirenje i prijateljstvo

Za rano pomirenje je zaslužan ponajprije David Ben-Gurion (1886.-1973.). Legendarni prvi izraelski premijer se u ranoj fazi zalagao za poboljšanje odnosa s „drugačijom Njemačkom". Ben-Gurion i prvi savezni kancelar Konrad Adenauer (1876.-1967.) su se sastali samo dva puta – 1960. i 1966. i svejedno su dva državnika ostavljala dojam kao da se radi o prijateljima.

Prvi službeni razgovori između Savezne Republike i Izraela su počeli već 1952. Najprije se radilo o reparacijama, odnosno o njemačkom preuzimanju odgovornosti za zločine nad Židovima počinjene tijekom nacionalsocijalizam. A kasnije su uspostavljeni i tajni kontakti s ciljem izvoza njemačkog naoružanja u Izrael.

Kada se za to saznalo 1964., u regiji u kojoj tradicionalno vladaju velike napetosti, uzbuđenje je bilo veliko. To je pak s druge strane bio i krajnji poticaj za uspostavu bilateralnih diplomatskih odnosa 1965. Potez koji je teško pao mnogim ljudima u mladoj židovskoj državi. Dolazak prvog njemačkog veleposlanika u Izrael pratili su neredi. 

Kohl, Merkel i Scholz u Izraelu

Međusobni odnosi i solidarnost su s vremenom postajali sve bolji zahvaljujući zajedničkim komemoracijama i posjetima njemačkih vladinih dužnosnika. Helmut Kohl je doduše u 16 svojih kancelarskih godina samo dva puta posjetio Izrael. Angela Merkel je pak židovsku državu posjetila osam puta. Kancelar Olaf Scholz je svoj nastupni posjet Izraelu apsolvirao u ožujku 2022.

Njemački šefove vlade, a posebice Merkel tijekom svojih 16 godina, stalno su i vrlo jasno naglašavali pravo Izraela na egzistenciju židovske države. Paralelno s izraelskom politikom naseljavanja palestinskih područja, njemački premijeri se kontinuirano zalažu za rješenje izraelsko-palestinskog pitanja koje bi značilo uspostavu dvije države. Isto poručuju i u svojim apelima Palestincima. Gradnja svakog novog židovskog naselja na palestinskim područjima redovito prati i upozorenje iz Njemačke – da se dodatno ne opterećuje ionako napetu situaciju.

Vrhunac bilateralnih odnosa je obilježio nastup Angele Merkel u Knessetu, gdje je 2008. održala govor - kao prva inozemna premijerka. I to na njemačkom, jeziku počinitelja zločina. I ostavila je dojam da je vidno dirnuta u trenutku dok je izgovarala ove riječi: „Svaka savezna vlada i svaki savezni kancelar prije mene bili su obvezani posebnom povijesnom odgovornošću Njemačke za sigurnost Izraela. Ta povijesna odgovornost Njemačke je dio državnog rezona moje zemlje. A to za mene kao njemačku saveznu kancelarku znači da se nikada ne može i ne smije pregovarati o sigurnosti Izraela."

"Njemačka će – u to se možete pouzdati – i ubuduće stajati čvrsto na strani Izraela", rekao je savezni kancelar Scholz u ožujku prošle godine prilikom posjeta memorijalnom centru Yad Vashem za žrtve Holokausta u Jeruzalemu. Tom je prigodom izričito govorio o povijesnoj odgovornosti Njemačke za državu Izrael. Nakon razgovora s tadašnjim premijerom Naftalijem Bennettom, Scholz je bio najavio skoro slanje poziva njegovom kompletnom kabinetu u Berlin, na njemačko-izraelske konzultacije na vladinoj razini.

Zahlađenje odnosa

I upravo su te konzultacije možda i najjasnija indicija otuđenja, usprkos svim tim povijesnim obvezama. Prvi takav susret dviju vlada je održan 2008., tada u Jeruzalemu. Do 2018. je održano još njih šest, tri u Berlinu, tri u Jeruzalemu. A s obzirom na aktualne političke konstelacije u ovom je trenutku po mišljenju brojnih promatrača održavanje jednog takvog sastanka sa svim članovima obaju kabineta – teško zamislivo.

Scholz je doduše čestitao premijeru Netanjahuu nakon što je on ponovno preuzeo premijersku dužnost koncem 2022. Pritom je spomenuo posebne i tijesne odnose dviju zemalja. Ali njemačka strana kritički gleda na ulazak desno-ekstremnih stranaka i političara u novu izraelsku vladu. Neki od njihovih ciljeva su, između ostaloga, već spomenuta reforma pravosuđa, ponovno uvođenje smrtne kazne ili izgradnja židovskih naselja na onim područjima koja Palestinci zahtijevaju za sebe, kao dio buduće države Palestine.  

Kritike iz Berlina

Na početku se kritike s njemačke strane moglo čuti samo iz usta vladinih glasnogovornika u Berlinu, ali koncem veljače se zabrinutost i kritike moglo čuti i u izjavama dvoje važnih ministara iz redova savezne vlade. Njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann je kao prvi član savezne vlade posjetio Jeruzalem nakon dolaska nove vlade. I imao je jasnu poruku, i tijekom razgovora u Izraelu, ali i na Twitteru. On je opomenuo da se „mora jasno pozicionirati protiv tendencija koje ugrožavaju pravnu državu". FDP-ov političar je dodao kako se radi o „očuvanju liberalne demokracije", te upozorio na moguće posljedice „ugrožavanja pravne države". Rijetko tko se do sada s njemačke strane tako jasno, tako kritično osvrnuo na unutarnjopolitičku situaciju u Izraelu.

A samo tjedan dana kasnije savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u Berlinu je primila svog novog izraelskog kolegu Elija Cohena. „Ne želim tajiti da smo mi u inozemstvu zabrinuti", rekla je Baerbock javno, u društvu Cohena. I dodala kako jakoj demokraciji treba „neovisno pravosuđe koje može propitkivati i većinske odluke". Njemačka šefica diplomacije je dodala da su temeljna ljudska prava „po svom karakteru manjinska prava".

Kritična pitanja iz Izraela

I sad u Berlin stiže Netanjahu. Posjet koji prati napetost kao rijetko kad. Njemačka i Izrael, poviješću opterećena priča o odnosima dviju zemalja postat će bogatija za novo poglavlje. Gost iz Izraela će donijeti i neka kritična pitanja. Jer Njemačka još uvijek ima problema s (jednim dijelom) velikim antisemitizmom. Kada je Scholz bio u Izraelu, nitko nije ni slutio za skandal koji će se dogoditi na Documenti u Kasselu, jednom od najvažnijih umjetničkih događaja u svijetu, na kojoj su bili izloženi i antisemitski motivi.

I možda će Scholz i njegov gost nakon zajedničkog ručka izjave za medije dati upravo na onom istom mjestu, na kojem je u kolovozu 2022. kancelar stajao s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom. On se tada naime požalio na višestruki Holokaust nad Palestincima – Scholz je tada šutio, nije reagirao. Tek je nešto kasnije kancelar osudio to Abbasovo „iskliznuće". Ali ostao je gorak okus.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu