Nova faza tursko-kurdskog mirovnog procesa

Prema prijedlogu Abdulaha Öčalana, kojeg je u turskom zatvoru na otoku Imrali kod Istanbula posjetilo izaslanstvo Kurda, već za četiri do pet mjeseci bi mogao biti okončan sukob koji između Turske i kurdskih pobunjenika traje već tridesetak godina. Prema tom planu se traži amnestija za borce PKK-a, razgovori o reformi Ustava Turske kako bi se ojačala lokalna samouprava, i konačno predviđa potpuno razoružanje boraca PKK.

To je novi poticaj mirovnim pregovorima Turske i Kurda koji su praktično stali nakon velikih nemira Kurda ovog listopada koji su prosvjedovali zbog turske politike prema Siriji. Usprkos tome što je Öčalan u turskom zatvoru, još od 2012. ga turska vlada priznaje kao partnera u pregovorima i time indirektno i kao vođu Kurda. Isto tako, obje strane i dalje tvrde kako žele postići mir nakon toliko desetljeća sukoba koji su odnijeli najmanje 40 tisuća ljudskih života.

Cijena mira

Ipak, u ovim prijedlozima Abdulaha Öčalana ima i ozbiljnih poteškoća. Temeljno pitanje na kojeg još uvijek nema odgovora jest, na koje je političke ustupke spremna vlada Turske kako bi postigla mir s Kurdima i Kurdskom radničkom strankom PKK. Na zapovijed Öčalana je PKK još 2013. proglasila prekid oružanog djelovanja, ali proteklih tjedana je to primirje, osobito na jugoistoku Anatolije koje je naseljeno Kurdima, bilo i više nego krhko. Jer PKK i dalje zadržava pravo da se vrati oružanoj borbi kako bi time potakla političko rješenje kurdskog problema.

Kurdski vođa upozorava da ako se ne postigne mirovni sporazum, da tako prijeti "izbijanje kaosa". Time se još više pažnje obraća stavu službene Ankare, makar turski premijer Ahmet Davutoglu do sad nije dao niti naslutiti, gdje je i da li je uopće spreman na ustupke Kurdima. Kod ustavnih promjena se u načelu radi o dva problema, jedno je definiranje građana Turske koji se još uvijek nacionalno određuje i drugi je problem pitanje lokalne samouprave, osobito u predjelima gdje žive nacionalne manjine.

Veysel Ayhan, direktor politološkog instituta IMPR u Ankari smatra kako je ova šutnja turske vlade jedna od najvećih prepreka u mirovnom procesu: "Vlada do sad nije dala nikakav prijedlog", tvrdi ovaj stručnjak. I to niti kad je riječ o definiciji građana Turske, niti u konkretnim pitanjima lokalne samouprave poput školske nastave na drugim jezicima i drugim pitanjima.

Teško do kompromisa uoči izbora

Veysel Ayhan upozorava da vrijeme ističe jer će se najkasnije u lipnju (junu) u Turskoj održati parlamentarni izbori. To je važno i za turskog premijera Davutoglua i vladajuću stranku AKP, baš kao i za tursku stranku HDP. A u žestini predizborne borbe teško da ima mjesta i volje za postizanje kompromisa.

S njim se slaže i Tarhan Erdem iz instituta za ispitivanje javnog mnijenja Konda. U ozbiljnim mirovnim pregovorima bi ova turska vlada trebala pristati na značajne ustupke Kurdima u pogleduo ublažavanja zakona za borbu protiv terorizma ali i ostavljanju više prostora za odluke jedinicama lokalne samouprave. Ali vladajuća AKP takvim ustupcima uoči izbora jedva može što dobiti: bez obzira na sve, Kurdi će i dalje glasovati za svoje predstavnike, a postoji mogućnost da će izgubiti naklonost i glasove birača iz redova turskih nacionalista.