Novi korupcijski skandal Siemensa

Njemački koncern Siemens podnio je tužbu sam protiv sebe zbog ilegalnog ugovaranja cijena i stvaranje kartela. Navodno su u Sao Paulu i u glavnom gradu Braziliji bili namješteni natječaji za gradnju, opremanje i održavanje vlakova i podzemnih željeznica, objavile su brazilske dnevne novine Folha de S. Paulo prošle nedjelje (14.7.2013.).

Pored Siemensa, u Kartelu su navodno sudjelovali drugi međunarodni koncerni, među njima su francuski Alstom, Bombardier iz Kanade, španjolski CAF, kao i Mitsui iz Japana.

Zbog ilegalnih dogovora između koncerna, na natječaju su bile ponuđene cijene za izvršavanje radova, koje su deset do 20 posto veće, nego što su uobičajene na tržištu. Prema navođenju dnevnog lista Folhe, ova prevara dogodila se uz pomoć kooperantskih poduzeća. Početkom mjeseca je brazilska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (CADE) pretražila i zaplijenila dokazne materijale iz sjedišta 13 poduzeća u Sao Paulu, Diademu, Hortolandiji i Braziliji, koji su navodno umiješani. Procjena zaplijenjenog materijala, mogla bi trajati i do tri mjeseca.

Još uvijek ima puno nejasnoća

Kartel se umiješao u najmanje šest natječaja, prenosi Folha. No, cijeli razmjer dogovora, vremenski period, kao i navodne štete, još uvijek nisu u potpunosti jasni. U slučajevima u koje je umiješan Siemens, radi se o poslovima vrijednim više stotina milijuna eura. Ovaj koncern je krajem 1990-tih dobio posao za izgradnju linije 5 podzemne željeznice u Sao Paulu - vrijednost projekta je procijenjena na 600 milijuna reala (po današnjem tečaju oko 204 milijuna eura). Pro tome je navodno bilo dogovora s francuskim koncernom Alstom. Nepravilnosti je izgleda bilo i kod ispostave deset tramvaja 2000., koje je Siemens gradio zajedno s Mitsui iz Japana. Također se sumnja da koncern Siemens nije poštovao pravila ni prilikom potpisivanja ugovora vrijednog 33 milijune eura za održavanje podzemne željeznice u Braziliji.

Zaštita od pravnog progona

Folha navodi da Siemens ima dogovor s istražiteljima. U zamjenu za kooperaciju tijekom istrage, poduzeću se osigurava zaštita od kaznenog progona u slučaju dokazivanja djelovanja kartela i sankcioniranja. Nejasno je međutim u kojem trenutku je koncern Siemens podnio tužbu sam protiv sebe.

Dvojbeni poslovi Siemensa poznati su već neko vrijeme. Još u lipnju 2008. je brazilski član parlamenta i bivši radnik Siemensa u detalje govorilo o tome kako Siemens sklapa dogovore s drugim koncernima. I o podmićivanju je bila riječ. No, istrage nisu dovele do konkretnih dokaza.

Afera Siemensa i drugi skandali

I ne tako davno Siemens je bio umiješan u jedan od najvećih korupcijskih skandala njemačkog gospodarstva. U studenom 2006. je tzv. Siemens-afera otkrila ogromne razmjere podmićivanja. U listopadu 2007. Zemaljski sud u Münchenu kaznio je koncern s novčanom kaznom u iznosu od 201 milijuna eura. Prethodno je u siječnju 2007. zbog ilegalnih dogovora oko cijena i stvaranja kartela Europska unija je kaznila 11 poduzeća s ukupno 750 milijuna eura, od toga je 400 milijuna morao platiti Siemens. Nakon skandala Siemens je pokrenuo anti korupcijski program, a novo vodstvo, s Peter Löscheron na čelu, najavilo udaljavanje od ilegalnih poslovnih praksi.

Slučaj u Brazilu pokazuje, da je riječi teško prevesti u dijela, Siemens je u priopćenju upozorio na nastojanja koncerna da održi efektivni sistem i kontrole, kao i da su upoznati s istragom i da u potpunosti surađuju s istražiteljima.

Natječaj za brzu cestu

Sljedeći mjesec se objavljuje natječaj za izgradnju 511 kilometara duge brze pruge između Sao Paula i Rio de Jainera, prve ove vrste u Južnoj Americi. Koncerni koji su najizgledniji za dobivanje ovog megaprojekta su upravo oni koji su umiješani u kartel, brazilske vlasti računaju na troškove od oko 35 milijuna reala ili 12 milijardi eura. Pored ovih pet koncerna, za koje se sumnja da su umiješani u kartel, na svijetu postoji još pet koncerna, koji bi bili u stanju isporučiti brze vlakove, a kod kojih se samo južnokorejski Rotem Interesse prijavio. Pred ovom pozadinom brazilske vlasti, Siemens i ostali koncerni zasigurno ovaj slučaj žele što prije i bez puno buke riješiti.

Autor: Andreas Knobloch / Svjetlana Rezo

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić