Novo doba za Agrokor
5. juli 2018
Nije to bio najveći skup ikad održan u Ciboni, možda nije imao ni najveće osiguranje, no ni na jednom skupu nikad nije toliko toga ovisilo o odluci koja se donosi u košarkaškoj dvorani. Iako je sve bilo spremno za pojavljivanje svih 3200 vjerovnika Agrokora, pojavilo se tek nekoliko stotina njihovih predstavnika, koji su ipak, putem punomoći, predstavljali njih 2978. Svaki je glasao s onoliko tražbina koje je imao i rezultat je bio i više nego jasan: 80,2 posto podržalo je dogovorenu nagodbu o restrukturiranju propalog koncerna.
A mada se takva većina čini ogromnom i kao da je sve prošlo idilično, ispod površine nije sve bilo tako mirno. Do novinara su odmah ujutro stigle informacije o prijeporima u zadnji čas, o tome da i nije sigurno kako će tko glasati. Zato je Izvanredni povjerenik Fabris Peruško u ponedjeljak navečer na televiziji podsjetio na ono najvažnije – ne prođe li nagodba, kreće stečaj svih tvrtki koje su pod Izvanrednom upravom, a to za sve, osim za roll-up kreditore, znači financijski gubitak.
Prvi test položen
Prvi je test bilo glasanje o davanju prava glasa vjerovnicima s osporenim tražbinama, među kojima su američki fondovi vlasnici obveznica. Nakon početnih formalnosti i otklanjanja prijepora oko nekih grešaka u tablicama, prosvjeda Adrisa i zastupnika Ivice Todorića koji se već ranije neuspješno zbog ovog ročišta žalio Visokom trgovačkom sudu, a koje je sutkinja Nevenka Siladi Rstić brzo riješila uputivši ih da se žale, krenulo je glasanje posebnom aplikacijom za mobilne telefone. Unatoč bojaznima, radila je savršeno. Natpolovičnom većinom zahtjev je prihvaćen i tako smo, nakon nešto računanja dok su nervozni odvjetnici, zastupnici vjerovnika i novinari čekali u zagušljivoj dvorani, došli do cifre od 33,759 milijardi kuna koje su imale pravo glasa.
Ročište se već oteglo u popodnevne sate, bez pauze za ručak, no sutkinja nije ni pomišljala stati i prešlo se na najvažniju točku – glasanje o nagodbi, cilju koji se čekao 451 dan od kada je prvi Vladin povjerenik Ante Ramljak ušao u Agrokorov toranj i izgovorio onu danas već slavnu rečenicu „Pozdrav iz reaktora, mogu izvijestiti da se jezgra počela hladiti". Sada, mada još nije sve gotovo, možda bismo mogli reći da je jezgra doista hladna i da Agrokor čeka novi početak.
1. siječnja 2019.
Nagodba je donesena glasovima vjerovnika teških 27,075 milijardi kuna, odnosno njih 80,2 posto od ukupno 33,759 milijardi. Od preostalih 19,8 posto 5,64 posto nije se pojavilo na ročištu, a ostali su glasali protiv, među njima Adris grupa koja će se sigurno žaliti na rješenje sutkinje zagrebačkog trgovačkog suda, a vjerojatno neće biti jedina. Tek kad Visoki trgovački sud riješi sve žalbe i kada, odnosno ako potvrdi nagodbu, što se u Izvanrednoj upravi nadaju da će se dogoditi do početka listopada, krenut će pravo restrukturiranje Agrokora i prebacivanje poslovanja na nove operativne kompanije, transferi svih ugovora s radnicima, dobavljačima, partnerima… Posao koji se svi nadaju dovršiti do kraja godine, te bi novi Agrokor, kao već osnovani Aisle HoldCo trebao početi raditi 1. siječnja 2019.
Jučer se dakle, zasad još nepravomoćno, promijenila vlasnička struktura najveće hrvatske kompanije. Najveći pojedinačni vlasnik je ruski Sberbank, s 39,2 posto udjela. Imatelji obveznica imaju 24,9 posto udjela u vlasništvu, ruska VTB banka 7,5 posto, a domaće financijske institucije 15,3 posto. Tu su i dobavljači Agrokora, koji su osim povrata prosječno 60 posto dugova dobili i ukupno 4,7 posto vlasništva. Među njima najveći udio ima upravo Adris, 1,4 posto, a zatom Franck, 1,3 posto, te Saponia i Sokol Marić, po 0,6 posto.
„Što bismo sada prodavali?"
Jesu li svi od kojih je Todorić posuđivao novac ili s njima poslovao dobili što su htjeli? Nitko nije. Ipak, većina je vjerojatno sretna kada pomisli koje je gubitke počela zbrajati tamo u ožujku i travnju 2017. Nagodbu zato pozdravljaju svi, od premijera, preko Izvanredne uprave do dobavljača i novih velikih vlasnika. Ali da vlasništvo u Agrokoru nije ono što je htio ni njegov budući najveći pojedinačni vlasnik, Sberbank, potvrdio je donedavni drugi čovjek te banke, Maksim Poletaev, koji je sada postao savjetnik predsjednika Uprave Hermana Grefa, očito sa zadatkom da se koncentrira na Agrokor i povrat što većeg dijela od više od milijarde eura kredita koje je ta banka dala Todoriću. "Iskreno rečeno, ovo nije ono što smo htjeli. Naš je glavni zadatak bio vratiti naš kredit ", kazao je Poletaev u intervjuu RTL Direktu. On je potvrdio i da barem u prvo vrijeme neće biti prodaje dijelova ili cijele kompanije, kako predviđa i nagodba. „Kada bismo prodavali, što bismo sada prodali, kompaniju koja ima pokazatelj EBITDA 180? Za to i nije bio potreban lex Agrokor", kazao je Poletaev.