Noćna mora zvana Srebrenica
11. septembar 2008"Gorko ali konsekventno" naziv je komentara, koji donosi "Sueddeutsche Zeitung" iz Minhena, u kojem se kaže: "Srebrenica je simbol povratka genocida u Evropu, tačno 50 godina nakon okončanja holokausta. Srebrenica predstavlja puno više od bijesnog ubijanja, koje su vršili bosanski Srbi. Srebrenica je nesposobnost međunarodne zajednice da zaštiti ljude od masovnih ubistava i pored činjenice što se zlo dugo najavljivalo i što je manjom operacijom moglo biti zaustavljeno", piše "Sueddeutsche Zeitung" i dodaje: "Sada je propao pokušaj članova porodica ubijenih da budu obeštećeni za pretrpljenju patnju i bol. Nizozemsko pravosuđe je presudilo da država ne može preuzeti krivicu zbog zakazivanja svojih vojnika, koji su pod zastavom UN-a bespomoćno gledali kako se ubijaju ljudi. Kako god gorka bila ova presuda, ona je konsekventna. Kada bi se bespomoćni pripadnici mirovnih trupa pozivali na odgovornost, onda bi svaka mirovna misija pravno i finansijski predstavljala akt visokog rizika. Time bi onaj, koji loše pomaže, bio u gorem položaju od onoga koji uopšte ne pomaže. To bi, osim toga, članice UN-a ponukalo da ne šalju svoje vojnike u krizne oblasti. Ali to ne umanjuje nevjericu zbog političkog zakazivanja Evrope. Gdje su u ljeto 1995. bili Nijemci, Francuzi, Britanci? Ni oni ne snose manje odgovornosti od Holanđana. Da su izvukli pouku iz Srebrenice, skupa bi osnovali fond za preživjele članove porodica ubijenih. Bila bi to primjerena gesta s obzirom na strašno zakazivanje u Srebrenici", piše komentator lista "Sueddeutsche Zeitung"
Tužba odbijena - krivica ostaje
Tužba odbijena - krivica ostaje, naziv je komentara, koji donosi "Die Welt". "Noćna mora zvana Srebrenica se nastavlja i to ne samo za članove porodica ubijenih već i za holandsku državu. Holandija nema razloga da bude zadovoljna. Ova zemlja, kao članica UN-a koja je poslala svoje vojnike u Srebrenicu, ne može odgovarati za masovna ubijanja, ali to je ne oslobađa duboke krivice", piše "Die Welt" i dodaje: "Vođstvo holandskog bataljona, koji je brojao 450 vojnika, je 11. jula 1995 isto tako zakazalo kao i Ujedinjeni narodi. Oni su morali znati da je Mladić poput fanatika mrzio muslimane. I umjesto da ga zaustave, oni su mu ih izručili. Kako je par stotina plavih šljemova uopšte i moglo zaustaviti podivljalu vojsku bosanskih Srba? Ako se Nizozemska ne može pozvati na odgovornost, ko onda može? Ujedinjeni narodi uživaju imunitet, tužba protiv njih je takođe odbačena. Članovi porodica ubijenih očekuju pravdu, traže krivca. Ali, kako pravno stvari stoje, neće dobiti ni jedno, ni drugo", zaključuje "Die Welt".