Obnova Sirije njemačkim novcem?
26. august 2018
Tarek M. sa svojom porodicom u Alepu razgovara kad god mu se ukaže prilika. Preko Balkanske rute je 2015. stigao u Njemačku, tada je imao 23 godine. Izbjegao je sam, a svoje pravo ime ne želi da kaže. Pobjegao je jer nije htio u vojsku. Kaže da nije htio da se bori na strani Asadovog režima u zapadnom dijelu grada koji je bio pod njegovom kontrolom. U istočnom dijelu Alepa su ustanici četiri godine odolijevali napadima režimskih snaga i njihovih saveznika. Prije svih su ruski borbeni avioni bombardovali ovo uporište Asadovih protivnika. U januaru 2016. su snage Asadovog režima uspjele da cijeli grad stave pod svoju kontrolu.
Posljedice borbi su i danas vidljive. Tarek M, koji danas živi u Rusrskoj oblasti, čuje to od svoje porodice koja je ostala u Siriji. Infrastruktura je i dalje u lošem stanju, vode i struje nema dovoljno. U istočnom dijelu grada je još gore, kaže. Ono što čuje od roditelja i što se može vidjeti na fotografijama koje kruže internetom, u tom dijelu grada su same ruševine. "O obnovi istočnog dijela grada nema ni govora", kaže Tarek M. "Sve i da dođe do toga, kome bi otišao taj novac?" - pita se sa skepsom.
Njemačka politika bez jasnog kursa
Asad danas uz pomoć svojih saveznika Rusije i Irana, kontroliše dvije trećine zemlje. "Kraj rata u Siriji još nije na vidiku", kaže tarek M. Borba režima za poslednje uporište ustanika i ekstremista u Idlibu je počela. Ako padne Idlib Asad je pobjednik.
Mnogi gradovi u Siriji su gareži i ruševinama. Upravo zbog toga je obnova zemlje odlučujuće pitanje. No, najprije se radi o tome ko će to da finansira. Ni režim u Damasku, a ni Moskva, a ni Teheran ne žele sami da snose troškove obnove. Specijalni izaslanik UN za Siriju, Stafan de Mistura polazi od toga da će za obnovu infrastrukture u Siriji biti neophodno 250 milijardi američkh dolara. Sirijski režim pak govori o 400 milijardi dolara.
Rusija je već od Evrope zatražila finansijsku podršku za obnovu Sirije. Iako je Angela Merkel uoči nedavnog sastanka s Vladimirom Putinom naglasila zajedničku odgovornost Rusije i Njemačke za rješenje sirijske krize, političkom Berlinu je teško da da jasan odgovor na pitanje mogućeg njemačkog učešća u obnovi, ali Merkel to nije isključila.
I portparol njemačke vlade, Štefen Zajbert je najavio da bi u okviru međunarodne zajednice Njemačka takođe trebalo da učestvuje u traženju političkog rješenja kako bi se narodu Sirije omogućio pristojan život. No, kako će izgledati sve nakon rata to niko ne zna. Rolf Micenih (SPD) smatra da su Ujedinjene nacije te koje su obavezne da se angažuju u ovom slučaju. "Uslov je da se dođe do legitimnog rješenja pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija", kazao je za DW i dodao: "Potrebno je rješenje koje će svim ljudima, koji žele da se vrate u Siriju, to i omogućiti."
Asad želi homogenu Siriju
Za koga bi Sirija u budućnosti trebalo da bude dostupna, tu vlastodržac Asad ne ostavlja prostora za sumnju. Izgubili smo istina mnogo ljudi i uništena je infrastruktura, ali je zato Sirija postala zdravije i homogenije društvo, rekao je Asad na jednoj konferenciji 2017. u Damasku.
"Moj utisak je da je sirijsko vođstvo sistematski raselilo oblasti u kojima su ustanici bili posebno jaki", kazao je ekspert za Bliski istok iz Fondacije za nauku i politiku u Berlinu, Gido Štajnberg. Tome u prilog govori i Dekret 10 kojim se dozvoljava konfiskacija imovine izbjeglih u inostranstvu ukoliko vlasnici u roku od godinu dana nisu podnijeli zahtjeve za povrat imovine. To znači da se te oblasti mogu obnoviti i naseliti određenim grupama građana što bi bilo u interesu režima, a ne povratnika. Izbjeglice iz oblasti koje su bile u rukama opozicije ako bi željele da se vrate u svoja mjesta morale bi da računaju sa "hapšenjima, mučenjima i ubistvima", kaže Štajnberg za DW.
A upravo s tim, povratkom izbjeglica iz Evrope, Vladimir Putin zahtjeva zajedničku obnovu Sirije. Jer, Putin zna vrlo dobro koliko ova tema unosi podjele u Evropu. Potpredsjednik poslaničkog kluba FDP u njemačkom Bundestagu, Aleksandar graf Lambsdorf oštro kritikuje ovaj potez Rusije. "To ne smije nikako da vodi tome da mi finansiramo obnovu puteva koje je bombama uništila Rusija, i da šaljemo nazad izbjeglice da ih Asadovi poslušnici zatvaraju u podrume za mučenja."
Njemačka bi morala Rusiji da postavi konkretne zahtjeve. No, biće teško Rusiju u ovom trenutku ubijediti u to da je neophodno pronaći političko rješenje pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija.
Povratak izbjeglica?
Gido Štajnberg pak smatra da će se Njemačka prije ili kasnije uključiti u obnovu Sirije, "ako postoji mogućnost ili barem izgled da se izbjeglice mogu vratiti u tu zemlju". No, u ovom trenutku o tome nema ni govora, kaže Rolf Micenih. Za sada se zabranjuje povratak izbjeglica posebno u oblasti odakle su ljudi protjerani. Ali, ako neki drugi njemački političari pomisle na prislini povratak izbjeglica u Siriju, Bernd Mesovic, portparol Pro azil upozorava da to neće biti moguće iz praktičnih razloga. Naime, razlozi bijega 2014/2015. nisu dovoljno indivdualno bilježeni zbog potrebe da se proces ubrza. Tako da se ne zna u svim slučajevim tačno zbog koje zaraćene strane su izbjeglice morale da bježe.
Sada se prvo radi o pitanju ponovne pomoći za obnovu. Micenih kaže kako bi se sada moralo razmisliti koje međunarodne organizacije i zemlje članice Ujedinjenih nacija mogu da učestvuju u obnovi i pod kojim uslovima. Oko pola miliona Sirijaca je u sedam godina rata smrtno stradalo od Asadovih bombi i njegovih saveznika. Ne bi li se onda u obnovu Sirije krenulo zajedo s jednim despotom? "Ako bih samo sa tim principom, što je moralno potpuno ispravno, morao da se rukovodim u praktičnoj politici, onda ne bih pomogao onim ljudima koji su odlučili ostati u svojoj domovini", kazao je Micenih.
Sirijskim građanima u samoj Siriji teško da se može učiniti nešto dobro, tako u najmanju ruku na stvar gleda Tarek M. "Novac ne dolazi do običnih ljudi kojima je potreban nego ide u ruke Asadovih prijatelja." Ovaj 26-godišnjak, međutim, ne može ni da pomisli na povratak u Siriju. Jer, onog trenutka kada bi stupio na sirijsko tle bio bi uhapšen i prijetila bi mu zatvorska kazna zbog izbjegavanja vojne obaveze.
Ekspert za Bliski istok, Gido Štajnberg njemačko učešće u obnovi Sirije, bez obzira pod kakvim okolnostima, smatra pogrešnim. Ni Damask, ni Teheran, a ni Moskva Njemačku ne bi nikada više uzeli za ozbiljno kao spoljno političkog aktera ili aktera u bezbjednosnoj politici. Iran i Rusija žele da stabiliziraju Asadov režim, a "mi bismo time potpomogli osvajanje ratničkih ciljeva zločinaca", kazao je Štajnberg.