Obnovljivi izvori energije u BiH
18. novembar 2013
Entitetski zakoni o korištenju obnovljivih izvora energije, u čijoj izradi su sudjelovali i eksperti međunarodne zajednice, umnogome će pojednostaviti dosadašnje komplikovane administrativne i tehničke procedure u sektoru korištenja obnovljivih izvora energije.
„Novi zakon je u potpunosti otvorio mogućnost za korištenje novih tehnologija za dobijanje obnovljivih izvora energije. Korištena su sva negativna i pozitivna iskustva razvijenih zemalja Evropske unije, pogotovo Njemačke. Zakon je koncipiran tako da Federacija BiH ispuni svoj dio obaveza koje BiH ima po pitanju korištenja obnovljivih izvora energije“, izjavio je ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Erdal Trhulj.
Federalna vlada će, prema ocjeni ministra Trhulja, do kraja godine usvojiti i ostale dokumente neophodne za primjenu ovog zakona, kao i akcioni plan u kome će će biti definisan budući razvoj ovog sektora. Namjera resornog ministarstva je da se, kako je rečeno, do 2020. godine udio obnovljivih izvora u proizvodnji energije sa sadašnjih 34,5% podigne na 40%.
Hidroelektrane kao zamajac razvoja
Razvojem i uvođenjem novih tehnologija danas se mjeri napredak i ekonomska moć zemalja u Evropi i svijetu. Kako BiH spada u red nerazvijenih zemalja, koje nemaju sredstava za veće investicije u nove i prilično skupe tehnologije, njenu energetsku strategiju, ali i subvencionisanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, diktiraće raspoloženje inostranih investitora.
„Subvencije će biti usklađene sa cijenom tehnologija i finansijskim mogućnostima. Mi ne možemo povećavati cijene struje kao razvijene zemlje EU. To standard bh. građana, ali ni ovdašnje industrije, ne bi mogao izdržati. Želimo iskoristiti one kapacitete koji pružaju kvalitetne investicije i povrat sredstava, a to su u prvom redu hidroelektrane”, rekao je Trhulj.
Resorno federalno ministarstvo će u prvom kvartalu naredne godine raspisati javni poziv investitorima za izgradnju hidroenergetskih objekata ukupnog kapaciteta od oko 400 megavata (MW). Za sve one koji su se nadali da će novim i savremenim zakonom, urađenim u saradnji sa predstavnicima međunarodne zajednice, tehnologije poput geotermalnih, solarnih i vjetroelekrana, ali i iskorištavanja biomase, u budućem razvoju energetskog sektora u BiH imati značajniju ulogu, zakonski akti i planovi resornih ministarstava su razočaravajući.
„BiH je po korištenju obnovljivih izvora još na samom početku. Predstavnici vlasti se u tom sektoru žele fokusirati na dobijanje energije iz velikih hidroelektrana koje se ne ubrajaju u obnovljive izvore energije“, ističe direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić.
Nijemci investiraju u vjetroelektrane
Najbolji izgled za razvoj obnovljivih izvora, pored hidroelektrana, imaju vjetroenergetski parkovi. Njemačka razvojna banka je do sada finansijski podržala projekte rekonstrukcije zastarjelih postrojenja i izgradnje novih hidroelenergetskih projekata, ali i izgradnju dva parka vjetrenjača u BiH, ističe ministar Trhulj: „Ministarstvo sa Njemačkom razvojnom bankom ima izvrsne odnose i ona je dala značajan doprinos rekonstrukciji i izgradnji energetskih postrojenja u BiH. Ovdje prije svega mislim na izgradnju HE „Unac“, HE „Kosteli“ te nekih drugih, kao i izgradnju crpne HE „Vrilo“, ali i izgradnju vjetroparkova “Mesihovina” i “Podveležje”, koje grade dvije federalne elekroprivrede .“
Ispitivanja energetskih potencijala vjetra su pokazala da u BiH postoje jako dobri prostorni i energetski kapaciteti od oko 1.200 MW snage. Firma „Energy 3“, zajedno sa danskim strateškim partnerom „European Energy“, stoji iza projekta izgradnje jednog vjetroparka u Podveležju. Miralem Čampara, direktor firme „Energy 3“, naglašava dobre i kvalitetne uslove za iskorištavanje snage vjetra, ali i kritikuje predrasude o ovoj vrsti energije.
„Vjetroenergetski kapaciteti u BiH zahvataju čitav južni dio zemlje i protežu se skoro do grada Bihaća. U BiH postoji oko 50 boljih i potpuno isplativih projekata u ovom sektoru. Na lokalitetu Podveležja postoje dva aktivna projekta i oni spadaju u gornji nivo vjetroenergetskih projekata i ekonomske izvodljivosti. Konačno se trebamo riješiti predrasuda da je vjetroenergija skupa. To nije tačno i energija bi mogla poskupiti samo za oko 2,5%.“
Dinamika kojom se do sada odvija ovaj projekat, vjetroelektrane u Podveležju bi mogle biti puštene u pogon najkasnije za dvije godine. Naravno, ističe još Čampara, ona će zavisiti i od podzakonskih akata, koja mogu biti i vjetar u leđa, ali i ograničavajući faktor.
Ostale tehnologije na čekanju
U BiH je izgrađeno i nekoliko manjih solarnih elektrana kapaciteta 1,5-2 MW, ali je struja dobijena na ovaj način još uvijek skupa za bh. energetsko tržište, ocjenjuju u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH. Ostale tehnologije, kao što su proizvodnja energije iz biomase i geotermalnih izvora, moraće sačekati neka bolja vremena, jer za njihov razvoj ne postoji dovoljno podsticajnih sredstava.
„Kada je pokrenuta inicijativa za proizvodnju solarne energije uz subvencioniranje na teritoriji Tuzlanskog kantona se prijavio veliki broj zainteresovanih firmi. Pojavio se i veliki broj firmi koje su nudile opremu. Kočnica razvoju takvih projekata bio je manjak sredstava za podsticaj. Nama u Tuzli su, s obzirom na veliko zagađenje zraka, potrebni ovakvi tipovi proizvodnje čiste energije”, rekla je u razgovoru za Deutsche Welle Džemila Agić. Predstavnici nevladinog sektora ističu da je zakon bez podsticaja samo spisak lijepih želja, jer se ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dugoročno itekako isplate i doprinose ekonomskom, tehnološkom, ali i naučnom razvoju cijele BiH.
Autor: Faruk Šabanović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose