Obračun sa industrijom utajivanja poreza

„Podaci su dobijeni od anonimnih izvora preko interneta putem servera dviju firmi. S obzirom na zaštitu izvora ne može biti rečeno više o načinu dobijanja informacija. No jasno je da je riječ o obimnom dotoku informacija,“ kaže njemački novinar Sebastian Mondial koji je učestvovao u procjeni dobijenih podataka. To znači da su tajne ovih firmi u određenom vremenskom trenutku bile toliko pristupačne da je „neko mogao napraviti njihovu kopiju“, kaže Mondial u razgovoru za DW.

Brojni podaci nisu bili dobro sortirani, piše Sueddeutsche Zeitung. Pojedini dokumenti bili su čitljivi samo preko određenih uređaja. „Imali smo sreću da smo imali specijalne softvere za forenziku koji se inače koriste u borbi protiv kriminala,“ kaže Mondial. To je omogućilo da se razumiju podaci, da se postave pitanja i dobiju odgovori.

Utaja poreza "po mjeri"

Bogati sklanjaju svoj novac na sigurno. Britanski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Sejšeli ili Panama – svi oni nude ono što je za određene firme i pojedince zvuči primamljivo: anonimnost. '''Dođete li k nama, ne trebate strahovati od pogleda financijskih ureda,' sa ovakvim i sličnim primamljivim ponudama ovi tzv. offshore otoci vrbuju bogate ljude,“ kaže Thomas Eigenthaler iz njemačkog Sindikata zaposlenih u financijskoj upravi.

Izbjegavanje plaćanja poreza je omogućeno također time što pojedinci i firme to ne moraju uraditi lično. „Došlo je do razvoja posebne konsultantske industrije koja nudi i posebna rješenja, rješenja po mjeri,“ kaže Eigenthaler. „Osim toga brojne porezne oaze i finansijski rajevi ne vode registre gdje bi bile unesene informacije o vlasnicima firmi ili njihovoj imovini,“ smatra Mondial.

EU procjenjuje da se zbog utaje ili izbjegavanja poreza gubi oko bilion eura godišnje. Studija nevladine organizacije Tax Justice Network (Mreže za poreznu pravednost) procjenjuje da je u poreznim oazama završilo između 21 do 32 biliona dolara. Poređenja radi bruto nacionalni proizvod SAD-a u 2011. godini iznosio je oko 15,1 bilion dolara. Pri tome nije uračunata nepokretna imovina koja se nalazi u inozemstvu, poluge zlata ili pak luksuzne jahte koje se koriste pod zastavom stranih zemalja.

Autorice: Rayna Braeuer / Zorica Ilić
Odg. urednica: Jasmina Rose