Odnosi Srbije i Hrvatske od egzistencijalnog značaja za BiH
27. juni 2011"Neue Zürcher Zeitung" piše o stanju u državama bivše Jugoslavije, posebno o stanju u BiH:
"Odnosi Srbije i Hrvatske su od egzistencijalnog značaja za BiH. Kao što su planovi Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine značili smrtnu presudu ovoj državi, tako je današnji konsenzus njenih susjeda o nepovredivosti granica jedan od preduslova za to što BiH i dalje postoji.
Ipak, to nije jedini preduslov za njeno postojanje. U samoj državi još uvijek nije prevaziđeno nesretno fiksiranje svih zbivanja na ratnu prošlost. U razgovoru s političarima stiče se utisak da je rat prošao tek nedavno, a politika se odista često vodi kao nastavak rata drugim sredstvima. I dok se političari predstavljaju kao branioci interesa nacionalnih skupina, među samim stanovništvom nedostaje građanske svijesti o pripadnosti zajedničkoj državi.
Rezultat toga je stagnacija u svim segmentima. Današnja Bosna je produkt intervencije zapadnih sila. Šesnaest godina nakon rata nijedna politička partija se nije identifikovala sa okvirima BiH koje je definisao Dejton.
Srbi i Hrvati žele veću autonomiju, pa i raspad zajedničke države, dok Bošnjaci žele da ojačaju centralne organe vlasti. Ipak, isključena je mogućnost da izbije novi rat, ne samo zbog današnje politike Srbije i Hrvatske. Još uvijek je neizvijesno da li će se pronaći modus vivendi u ovoj državi koja ima tri tumačenja novije istorije", piše "Neue Zürcher Zeitung".
EU kao mirovni projekat na Balkanu
Dvadeset godina nakon raspada bivše Jugoslavije, region želi da se veže za EU. Slovenija je to već učinila, Hrvatska je na najboljem putu da postane nova članica. EU na Balkanu danas ima isti efekat koji je imala u Zapadnoj Evropi na svojim počecima nakon Drugog svjetskog rata - efekat velikog mirovnog projekta. Ipak, austrijski "Die Presse" upozorava EU da treba dobro da pripazi kada donosi odluke o daljem proširenju:
"Sigurno je da su države jugoistoka Evrope napravile velike korake naprijed u reformama. Ipak, EU mora istrajati u zahtjevima da se te reforme privedu kraju. Bez obzira na to što je iz istorijsko-političkih razloga bitno da države bivše Jugoslavije postanu članice Unije, jedna stvar je jasna: Član može postati samo onaj ko ispuni sve preduslove.
U prošlosti se često iz političkih pobuda žmirilo na oba oka kada se govorilo o ispunjavanju preduslova. Bio je to slučaj kod Rumunije i Bugarske, ali i kod Grčke kada je ova zemlja ušla u zonu monetarne unije - zonu eura. To je jedan od razloga za današnje probleme, a Unija može da bude efikasna kao veliki mirovni projekat za Evropu samo onda ako može da savlada svoje interne probleme", zaključuje austrijski "Die Presse".
Autor: Azer Slanjankić
Odg. ur.:Jasmina Rose