Olimpijski duh još živi u Sarajevu
8. februar 2012
Period od 8. do 19. februara 1984. godine mnogi smatraju najljepšim u historiji Sarajeva. Glavni grad BiH tada je bio centar sportskog svijeta. Olimpijski plamen na gradskom stadionu „Koševo“ upalila je klizačica Sanda Dubravčić, a u ime sportista zakletvu je položio Bojan Križaj. „To je stvarno velika čast. Još se osjećam fantastično kada pomislim na taj događaj u Sarajevu“, rekao je Križaj.
Vučko je bio zvanična maskota tih Olimpijskih igara. Bila je to smotra sportista iz 49 zemalja. Najuspješnija takmičarka bila je Maria-Lisa Hamalainen iz Norveške. Tadašnja Istočna Njemačka (DDR) je osvojila devet od mogućih 12 medalja u brzom klizanju za žene, a Katarina Witt se u Sarajevu izborila za svoje prvo zlato u umjetničkom klizanju.
Volimo Jureka više od bureka
Srebro za bivšu zajedničku državu tada je donio Jure Franko, što su Sarajlije pozdravile sloganom „Volimo Jureka više od bureka“. „Svi ljudi ovdje su živjeli i još žive sa tom olimpijadom i mislim da bi se Sarajevo ponovo trebalo kandidirati za Zimske olimpijske igre“, kazao je Franko. Jure Franko je od tada postao čest gost glavnog grada BiH. „Kad sam se vratio u Sarajevo prvi put nakon Olimpijade, za mene je to bilo kao da sam se vratio u 1984. godinu“, kaže Franko.
Na ceremoniji zatvaranja ZOI-a tadašnji predsjednik Međunarodnog Olimpijskog Komiteta Juan Antonio Samaran je kazao da je Sarajevo najbolji organizator ZOI-a u historiji Igara.
Olimpijska dvorana Zetra od nedavno nosi ime bivšeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Huana Antonija Samarana, koji je 19. februara zatvorio 14. Zimske olimpijske igre riječima „doviđenja drago Sarajevo“.
Da olimpijski duh još živi u glavnom gradu BiH, potvrdili su organizatori brojnih kulturnih i sportskih manifestacija kojima se želi obilježiti jedan od najznačajnijih datuma u novijoj historiji Sarajeva, no mnoge sportske manifestacije, poput utrka na olimpijskim planinama, otkazane su zbog vremenskih nepogoda. Zahvaljujući Igrama, Sarajevo je prošlo kroz vlastitu kulturnu, sportsku, ekonomsku i turističku renesansu.
Autor: Samir Huseinović
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić