Omri Boehm je dobitnik nagrade za europsko pomirenje 2024.

Njemačko-izraelski filozof i bivši suradnik izraelske obavještajne službe Shin Bet, koji se zalaže za ljudska prava i sanja o zajedničkoj državi za Židove i Palestince? Da, takav postoji. Njegovo ime je Omri Boehm, a 20. ožujka 2024. godine dobio je književnu nagradu za europsko pomirenje Sajma knjiga u Leipzigu, koja uključuje i nagradu od 20.000 eura.

Dodijeljena mu je za knjigu "Radikalni univerzalizam. S onu stranu identiteta". U obrazloženju žirija stoji da Boehm brani srž humanističkog univerzalizma, zalažući se za jednakost svih ljudi i "protiv svakog relativiziranja".

Boehm se protivi politici identiteta

Boehm zastupa svoje teze sa žarom. U svojoj polemici "Izrael. Utopija" iz 2020. godine opisuje cionizam kao nespojiv s humanističkim vrijednostima i zagovara ponovno razmišljanje o državnosti Izraela. Umjesto o rješenju s dvije države, u svojoj utopiji govori o izraelsko-palestinskoj federaciji - zemlji za oba naroda.

Čak i nakon terorističkog napada 7. listopada i izbijanja rata na Bliskom istoku, Boehm je potvrdio svoj stav u intervjuu za časopis "Der Spiegel". Tamo kaže: "Imamo posla s nepodnošljivom situacijom gdje je nužno ono što je nemoguće. (...) Moramo pronaći prijedloge za političko rješenje u budućnosti. Jedini alternativni put prema beskrajnom ratu je kompromis federacije." 

Obavještajac i uzoran student

Boehm je rođen 1979. u Haifi i odrastao je u malom selu Gilon u Galileji - "formiran od strane obrazovane njemačko-židovske bake i tradicionalno svjesnog iransko-židovskog djeda", kako ga je jednom citirao list "Jüdische Allgemeine". Vojnu službu obavio je u izraelskoj obavještajnoj službi Shin Bet. Zahvaljujući izvrsnim ocjenama, studirao je u Tel Avivu u okviru Adi Lautman Interdisciplinarnog programa za izuzetne studente i doktorirao na uglednom Sveučilištu Yale u SAD-u na temi Kantove kritike Spinoze.

S Njemačkom je povezan ne samo preko svoje bake. Tijekom studija proveo je neko vrijeme u Heidelbergu i 2010. bio postdoktorand na Sveučilištu u Münchenu. Istraživao je i u Berlinu, te ima i njemačko i izraelsko državljanstvo. Danas Boehm živi u SAD-u, gdje je od 2010. godine izvanredni profesor filozofije na New School for Social Research u New Yorku. Osim istraživačkog i nastavnog rada, piše u brojnim novinama poput "Haaretza", "Die Zeita" i "The New York Timesa" o izraelskoj politici. Boehm je, međutim, poznat ne samo po svojim jasnim političkim stavovima i radovima o Kantu, Spinozi i Descartesu. 

Etika važnija od poslušnosti

Omri Boehm se ne ustručava, kako to formulira žiri književne nagrade Sajma knjiga u Leipzigu, "tražiti da se ustanove metafizički temelji za univerzalizam". Te temelje pronalazi "u premošćivanju filozofije Kanta i nasljeđa biblijskih proroka". Prema Boehmu, apsolutne istine su neophodne i u modernim društvima "kako bi se jednakost i dostojanstvo čovjeka učinili nedodirljivima".

Tako u svom prvom djelu "Povezanost Izaka: Religijski model neposlušnosti" (2007.) argumentira da Abraham ignorira Božju zapovijed da žrtvuje svog sina Izaka i umjesto toga počini neposlušnost. Redci u kojima Bog šalje anđela da Abrahamu u posljednjem trenutku objasni kušnju i oslobodi ga ubojstva vlastitog sina, dodani su naknadno. U izvornom tekstu Knjige postanka, Abraham se, prema Boehmu, samovoljno usprotivio Božjoj zapovijedi i umjesto Izaka žrtvovao ovna. Stoga, prema Boehmu, neposlušnost je temelj židovske vjere, a ne poslušnost.

Književna nagrada Sajma knjiga u Leipzigu za europsko pomirenje dodjeljuje se od 1994. godine i jedno je od najvažnijih književnih priznanja u Njemačkoj. Organizatori nagrade su pokrajina Sasku, grad Leipzig, Udruga njemačkih knjižara i Lajpciški sajam knjiga.

Omri Boehm je nagradu primio na otvaranju sajma knjiga 20. ožujka. Laudatio je održala francusko-izraelska sociologinja Eva Illouz, prijateljica i suputnica Boehma.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.