Orban, Putin i embargo na naftu

Mađarski premijer Viktor Orban će četvrti put zaredom stupiti na dužnost – po četvrti put sa snažnom dvotrećinskom parlamentarnom većinom iza sebe. A ovaj novi mandat počinje – u jeku rata Rusije protiv Ukrajine – ponovnim sukobom između Mađarske i Evropske unije, u kojoj Orban odavno vidi najveću prijetnju Mađarskoj.

Ovoga puta riječ je o naftnom embargu protiv Rusije, o kome se posljednjih nedjelja mnogo govori, a koji planira EU. Sada postoji širok konsenzus među državama članicama o uvođenju ovakvih sankcija, samo se još pregovara o detaljima.

Međutim, Mađarska je jedina članica Unije koja se suštinski usprotivila takvom naftnom embargu i namjerava da stavi veto na takve sankcije. Pojedini evropski mediji su proteklih dana pisali da bi Mađarska mogla da pristane na sankcije ako od Brisela dobije privremena izuzeća za uvoz nafte. Ali, mađarska vlada se odlučno protivi.

Ministar spoljnih poslova Mađarske, Peter Sijarto, koji je takođe odgovoran za spoljnu trgovinu, rekao je tokom posjete Kazahstanu u utorak (3. maja 2022.) da njegova vlada neće odobriti nikakve sankcije koje bi Mađarskoj onemogućavale uvoz nafte i gasa iz Rusije, jer bi to ugrozilo energetsku bezbjednost Mađarske.

Šef Orbanovog kabineta Gergelji Guljaš izjasnio se u nedelju (1. maja 2022) protiv embarga na naftu. Portparol mađarske vlade nije želio da odgovara na detaljna pitanja DW-a, ali je istakao da mađarska vlada ostaje pri svom stavu, pozivajući se na izjave Sijarta i Guljaša.

„Mađarska vlada se veoma jasno odredila", kaže politikolog Peter Kreko iz budimpeštanskog Instituta Political Capital za DW. „No, nije potpuno nemoguće da će vlada modifikovati ili promijeniti svoj stav, ali je veoma eksplicitna o svom stavu po pitanju veta."

Poker sa Briselom?

Zvanično, mađarska vlada opravdava namjeru da stavi veto velikom zavisnošću zemlje od ruskih izvora energije. Međutim, Mađarska je u tom smislu daleko od prvog mjesta u EU.
Ruske isporuke pokrivaju oko 58 odsto njenih godišnjih potreba za naftom. U Slovačkoj je ovaj udio 96 odsto, a u Litvaniji i Finskoj i dalje oko 80 odsto. Ipak, ove zemlje se ne protive embargu na naftu, pri čemu Slovačka želi da iskoristi izuzeće za uvoz ruske nafte.

Moguće je da i drugi razlozi igraju ulogu u mađarskom NE embargu na naftu. Konkretno, moglo bi da se radi o igranju pokera sa Briselom: Evropska komisija još nije isplatila milijarde namijenjene Mađarskoj iz fonda za saniranje posljedica korone, jer je zabrinuta zbog korupcije u toj zemlji.

Prošle nedelje (27. aprila 2022.) Komisija je takođe otvorila postupak protiv Mađarske po novom mehanizmu vladavine prava. „Možda sve ovo sada igra ulogu u odluci da se sankcije ne podrže", kaže Kreko. „U svakom slučaju, odnos Mađarske i institucija EU je potpuno zatrovan."

Orban treba da ode kod „očnog"

Pri tom je najavljeni mađarski veto samo još jedna prekretnica u mađarskoj spoljnoj politici, koja zemlju vodi sve dalje i dalje u izolaciju unutar EU ali i na međunarodnom planu. Mađarska je jedina zemlja EU koja do sada nije našla nijednu oštru riječ kojom bi osudila ruski agresorski rat protiv Ukrajine.

Premijer Orban je samo nominalno osudio rat, a riječi, kojima bi kritikovao Putina nikada nisu prešle preko njegovih usana. Mađarska je do sada nerado podržavala antiruske sankcije, a vlada ne dozvoljava transport oružja u Ukrajinu preko svoje teritorije.

Zbog ovih pozicija, narušeni su odnosi sa svim bivšim saveznicima Mađarske među istočnim državama EU, uključujući Poljsku, Češku, Slovačku i Sloveniju. Raskid sa Poljskom će vjerovatno biti najbolniji za Orbana.

Zamjenik poljskog premijera i jedan od moćnika u toj zemlji Jaroslav Kačinjski optužio je Orbana da je slijep za ruske ratne zločine u Ukrajini i polemički preporučio mađarskom premijeru da ode kod „očnog ljekara".

Prkos i iracionalnost

„Spoljnopolitički položaj Mađarske u Evropi nikada nije bio tako loš kao sada", kaže politikolog Peter Kreko. "Orbanova vlada je ušla u ćorsokak. Iskreno govoreći, računica koja stoji iza Orbanove spoljne politike mi je neobjašnjiva, ne vidim racionalan pristup i razumnu strategiju. Mađarsku spoljnu politiku kao da određuje samo prkos i iracionalnost i nalazi se u silaznoj spirali."

Zbog svog pro-Putinovog stava, Viktor Orban je sada, zbog jedne druge kontroverze, sve više na stubu srama. Oleksij Danilov, sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, optužio je mađarskog premijera u ponedeljak (2. maja 2022.) da želi da preuzme dijelove zapadne Ukrajine u kojima živi mađarska manjina. Stoga je Mađarska sarađivala sa Putinom i ruski predsjednik je unaprijed obavijestio Orbana o napadu na Ukrajinu.

Veoma ukaljan imidž

Ovi navodi su dospjeli na mnoge naslovnice u Mađarskoj. Državni sekretar za spoljne poslove, Tamaš Menčer i portparol vlade Zoltan Kovač opisali su te izjave kao „laži” i „lažne vijesti”, koje su izmišljene jer Mađarska ne isporučuje oružje Ukrajini.

U stvari, kaže politikolog Peter Kreko, on ne vidi nikakve znake da Mađarska želi da preuzme zapadnu ukrajinsku teritoriju. „Orban je izgledao veoma iznenađeno ratom protiv Ukrajine, a Mađarska ne šalje ni oružje ni vojnike u zemlju. Izjave poput Danilovljevih nemaju osnova i neodgovorne su sve dok za to nema dokaza. Ipak, za Mađarsku, zbog njene prijateljski nastrojene spoljne politike prema Putinu, čak i sa takvim objašenjenjima, suština je da trpi veliku štetu po svoj imidž".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu