Osovina Vučić-Dodik-Šmit

Zakon o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj, stupio je na snagu, bez obzira na odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita o njegovoj suspenziji i proširenju zakonskih odredbi Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine. Upozorenja od međunarodne zajednice, da se zakon poništi, nisu urodila plodom, a Šmit je po dodatnu podršku otišao u Beograd, na sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Iako je iz Vučićevog kabineta saopšteno da je izraženo jasno nesalaganje sa posljednjim odlukama i upotrebom bonskih ovlaštenja, Šmit kaže da je razgovor napustio sa dobrim očekivanjima. Potvrdio je da je Vučić imao suzdržan stav ali da to nije vidio kao protivljenje Srbije.

Dobra očekivanja

„Velika je razlika što sam u Beogradu u poziciji da objašnjavam šta je pozadina i kakva je pravna situacija. Činjenica je da je Vučić imao itekako suzdržan stav kada je u pitanju primjena bonskih ovlaštenja, ali mi smo razgovarali objektivno. Smatram da otvoren razgovor itekako postoji u Beogradu. Razgovor sam napustio sa itekako dobrim očekivanjima”, rekao je Šmit za N1, nakon sastanka.

Ovo nije prvi sastanak Šmita i Vučića od njegovog dolaska u BiH, bez obzira što se u Banjaluci još postavlja pitanje njegove legitimnosti, s obzirom da imenovanje visokog predstavnika nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a. Šmitovu legitimnost u pitanje dovodi i ambasada Ruske Federacije u BiH, koja je pozvala zemlje članice Savjeta za implementaciju mira, da odbace odluku o suspenziji Zakona o imovini u RS.

Zbog svega ovog, sa jedne strane postoji balansiranje Srbije između EU i Rusije, a sa druge, odnos politike zvanične Banjaluke unutar BiH i politike prema pitanju rata u Ukrajini. Između toga, trenutno se nalazi Milorad Dodik, koji je, smatraju analitičari, sada ostao usamljen u ovom stavu, izuzev podrške Rusije, koju ima u BiH.

Beograd i centrala

„Milorad Dodik je sve usamljeniji. Mislim da ćemo morati sačekati još neko vrijeme, da se vidi da li ga je i Aleksandar Vučić „ostavio“, odnosno pusti niz vodu“, kaže analitičar Tanja Topić, navodeći da sutrašnji sastanak Dodika i Vučića, vidi kao posljednju šansu za neki napredak.

„To će biti davanje prilike i otvaranje mogućnosti da Milorad Dodik promijeni svoj politički kurs. Sadašnji politički kurs ima sve manje podrške i ukoliko nastavi na tome da insistira, možda bi u konačnici moglo da dođe i do otkazivanja podrške koju ima iz Srbije“, kaže Topić.

Otkazivanje podrške Dodiku iz Srbije, šansa je za opoziciju u RS. To su pokazali i tokom proteklih izbora u Srbiji, kada nisu birali riječi hvale u podršci Vučiću, utrkujući se ko će dobiti veću naklonost Beograda. Zbog toga, kao i Vučić u Srbiji, opozicija u RS balansira sa stavovima u vezi sa bonskim ovlaštenjima ali i sankcijama koje su početkom sedmice uvedene Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, kolokvijalno komentarišući „da se ne slažu sa upotrebom bonskih ovlaštenja“.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, vjeruje da je Šmit otišao kod Vučića da od njega traži podršku za potez koji je povukao, te podršku od Vučića da pokuša urazumiti Dodika.

„Dodik mora položiti račun onima u koje se zaklinje, to je narod u Republici Srpskoj. Ja se nadam da će ljudi tamo shvatiti kuda ih on vodi“, kaže Komšić, ističući da Dodik ništa više ne može da uradi po pitanju državne imovine.

Arbitraže produbljuju  krizu

Iz Vlade RS poručuju da je Zakon o nepokretnoj imovini stupio na snagu, da BiH nema imovinu već da je to pitanje samo definisano spoljnim granicama, a da su vlasnici imovine u BiH entiteti.

Bez obzira da li se radi o sankcijama ili upotrebi bonskih ovlaštenja, Miloš Šojala, iz Centra za međunarodne odnose, poručuje da cilj mora biti stvaranje klime za unutrašnji dogovor koji je jedino rješenje.

„Ukoliko bi međunarodna zajednica zaista rekla, da prihvata samo dogovor naroda u BiH, tada bi se vjerovatno moglo naći rješenje i ne bi ni bilo potrebe za sankcijama. Ovako, dok se oni ponašaju kao arbitar, gdje samo jedna strana ima koristi, do tada će faktori odlučivanja u međunarodnoj zajednici biti nešto što udaljava sve aktere od rješenja“, zaključuje Šolaja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu