Oštriji zakoni za radikalne islamiste

Predsjednik Islamske zajednice u Austriji (IZ), Fuat Sanac, zatražio je od austrijskih vlasti donošenje zakonske odredbe koja bi IZ u Austriji ovlastila da odlučuje o tome mogu li pojedina udruženja sa islamskim predznakom biti osnovana ili ne. Desilo se ovo nakon što je IZ postala meta kritike javnosti, po kojoj nije pravovremeno reagovala na širenje radikalne ideologije pojedinih islamskih grupacija u ovoj zemlji. Ove kritike Sanac je odbio i objasnio kako IZ može ukazati na ovaj problem, ali kako nije policija i ne može djelovati egzekutivno.

“Mi smo pojedina udruženja već prijavljivali policiji, ali je odgovor bio da ne postoji konkretan razlog za reakciju, i da zakon kaže da u Austriji bilo ko može osnovati udruženje. Sama IZ nije policija i mi ne možemo uhapsiti te ljude. Islamska zajednica takođe nema uticaja na određene radikalne islamske krugove u Austriji. Radikalni muslimani odbijaju naše pozive na razgovor, a nas u IZ-u smatraju nevjernicima. Od austrijskih vlasti zahtijevamo hitno donošenje odredbe po kojoj bi IZ bila ta koja će odobriti ili odbiti zahtjev za osnivanje svih udruženja sa islamskim predznakom”, rekao je Sanac.

Islamisti iz Austrije putuju za Irak i Siriju

Reakciji Islamske zajednice prethodilo je hapšenje deset osoba koje su bile na putu za Siriju, gdje su se najmjeravale pridružiti terorističkoj miliciji IS-a (Islamska država). Optuženi su uhapšeni u Beču i Klagenfurtu, a austrijska ministrica unutrašnjih poslova, Johanna Mikl-Leitner, izjavila je tim povodom da u zemlji postoji realna opasnost od radikalizacije, posebno među mladim muslimanima. Ministrica je dodala da se radikalizacija često dešava u austrijskim džamijama, te je pri rješavanju ovog problema najavila oštrije mjere sigurnosti. Konkretnu opasnost u ministarstvu vide u tome da bi se broj onih koji se iz Austrije upućuju na ratišta u Siriji i Iraku, u narednim mjesecima mogao znatno povećati.

Do sada se, prema navodima austrijskog Ureda za zaštitu ustavnog poretka i borbu protiv terorizma, na ratišta u Iraku i Siriji iz Austrije uputilo 130 radikalnih muslimana. Posebnu pažnju austrijskih medija dobio je 19-godišnji Firas H. tuniskog porijekla, koji se u Siriju uputio iz 21. bečkog okruga. On je često u direktnoj komunikaciji sa pojedinim austrijskim televizijskim stanicama, a njegova prezentacija na društvenim mrežama je propagandni kanal IS-a, na kojem Firas H. objašnjava svoje radikalne stavove i prezentira slike sa ratišta. U jednom od obraćanja austrijskim medijima, Firas H. je kao izvor svoje ideologije naveo Međunarodni islamski centar u 21. bečkom okrugu.

Džamije su javne ustanove

Alexander Marakovits, glasnogovornik austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova, objasnio je ovim povodom za DW kako je važno naglasiti da niti jedna od džamija nije pod konkretnom optužbom da producira tzv. džihadiste ili teroriste. “To bi bilo apsurdno. Sve džamije su javne ustanove i u njih može ući bilo ko, pri čemu uposlenici džamije ne znaju kakvu ideologiju ko od tih ljudi zastupa. Ukoliko uposlenici džamije ili udruženja ipak konstatuju da u njihove prostorije dolazi neko ko širi radikalne stavove, u tom slučaju bi bilo jako važno da nam se to dojavi. Ta komunikacija međutim i trenutno jako dobro funkcionira”, objasnio je Marakovits.

Uposlenici spomenutog centra takođe su se ogradili od stavova mladog islamiste, nazvavši ih glupošću, te oštro osudili dejstva terorističke milicije IS (Islamska država). Imam ovog centra, Salim Mujkanović, objasio je u saopštenju za javnost da se centar distancira od pristalica i simpatizera IS-a, te da osobe koje zagovaraju radikalne ideje prijavljuju vlastima.

Glasnogovornica Islamske zajednice u Austriji (IGGiOe), Amina Bagajati, takođe je u razgovoru sa DW objasnila da IZ redovno komunicira sa policijom i predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, te da ih izvještava u svemu što se dešava unutar udruženja koja su njeni članovi. “Postoje međutim udruženja koja su naši članovi, ali koja radikalno odstupaju od onoga što predstavlja Islamska zajednica u Austriji. Takva udruženje jesu problem. Mi trenutno nemamo mehanizam kojim bi takva udruženja isključili iz zajednice, ali na tome radimo. Nadamo se da ubuduće neće biti dovoljno samo formalno biti saglasan sa statutima Zajednice, već će se to morati dokazati i na terenu; u džamijama, u udruženjima i na propovijedima”, objasnila je Bagajati.

Pod nadzorom i bosanska udruženja

Prema izvorima DW-a, među ovim udruženjima je i nekoliko bosanskohercegovačkih. O kojim udruženjima je konkretno riječ, u policiji ipak nisu željeli reći, jer bi to, po riječima glasnogovornika Marakovitsa, utjecalo na rad policije. Predstavnici drugih bosankohercegovačkih udruženja koji se smatraju umjerenim, o ovome takođe nisu željeli govoriti, jer ne žele dolaziti u sukob sa spomenutim radikalnim strujama. Interno je ipak poznato da predstavnici ovih radikalnih udruženja, i članove IZ u BiH smatraju nevjernicima, pa tako obijaju i članstvo u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Austriji (IZBA), koja svoje duhovno vođstvo vidi u Sarajevu.

U bosanskohercegovačkim krugovima preovladava ipak mišljenje da većina bosanskohercegovačkih muslimana i udruženja ne predstavljaju opasnost. “Svima je već odavno jasno da je bosanski islam blag i tolerantan i kad se sve sabere i oduzme, na kraju su to samo ljudi koji rade, redovno plaćaju dadžbine i koji nemaju vremena da se bave bilo kakvim radikalnim idejama - čak ni oni koji su naizgled drugačiji i o kojima društvo često bez ikakve osnove ima loše mišljenje”, kaže za DW Kemal Redžić, jedan od predstavnika Udruženja bosanskohercegovačkih muslimana “Gazi Husref-beg” u Beču.

Bez perspektive u Austriji

Glasnogovornica IZ u Austriji, Amina Bagajati, ipak je dosta zabrinutija. Po njoj opasnost od konkretnih dejstava radikalnih krugova postoji, i jako ju je teško pravovremeno razotkriti. “Izuzetno je teško identificirati ljude koji se sastaju u džamijama i tamo šire ideologiju koju IZ u Austriji ne zastupa. Postoji mogućnost da ih se izbaci iz džamije, ako se sazna da je ono što smjeraju opasno. Ali ni to nije pravo rješenje. Indoktrinacija se dešava i izvan džamija. Stvara se jedna izvjesna subkultura, koja se hrani upitnim informacijama sa interneta, što je takođe teško nadzirati.

Da je ova opasnost realna, o tome govori i činjenica da su se radikalnim islamistima u Siriji nedavno iz Austrije pridružile i dvije tinejdžerke bosanskohercegovačkog porijekla. Pretpostavlja se da su i one bile pod uticajem jednog od duhovnih vođa radikalnih bečkih islamskih krugova, koji djeluju izvan IZ-a.

“Radikalni često postaju tinejdžeri čiji roditelji sa sobom nose ratne traume iz zemalja iz kojih potiču, i djeca koja zbog niskog stupnja obrazovanja za sebe ne vide nikakvu perspektivu. Oni se doživljavaju kao žrtve i onda iz bijesa često postaju počinioci. Njima su potrebni psiholozi i psihoterapeuti, a ne teolozi. To je problem koji se ne tiče samo Islamske zajednice, već cijelog društva”, objasnila je za DW Amina Bagajati, glasnogovornica Islamske zajednice u Austriji.