Pod točkovima
23. oktobar 2018Volkswagen i Prevent vode ogorčenu borbu u vremenu kada su proizvođači automobila i liferanti upućeni jedni na druge kao nikada ranije. Cijeli slučaj pokazuje kako se VW- vodeći proizvođač automobila na svijetu ophodi prema liferantima, piše u detaljnom članku objavljenom u najnovijem izdanju političkog magazina Der Spiegel.
"Interni dokumenti pokazuju kako su članovi Upravnog odbora Volkswagen još prije nekoliko godina odlučili da Prevent isključe iz poslovanja, čime je doveden u pitanje opstanak ove grupacije. VW je to obrazložio tako što je naveo da se Prevent od 2015. više puta pokazao kao nepouzdan partner kao i da je više puta instrumentalizovao svoje firme-kćerke kako bi putem obustave isporuka dijelova Volkswagen doveo u nepriliku i sproveo neplauzibilne zahtjeve. Time je koncernu, kako navodi u jednom internom dopisu, tokom 2015-te i 2016-te godine nanesena šteta u trocifrenom milionskom iznosu. Tačno je da je Prevent koristio zavisnost VW od isporuke određenih auto-dijelova kako bi isticao drastične zahtjeve. Prevent je priznao da se radilo o ekonomskoj samoodbrani kojom se suprotstavio krajnje nefer-potezima VW-a.
Odnos između proizvođača automobila i liferanata nikada nije bio jednostavan. VW, Daimler ili BMW su višestruko veći od njihovih isporučioca ako se izuzmu Bosh i Continental. S druge strane, auto-proizvođači - kada su u pitanju ključni auto-dijelovi - igraju na kartu jednog jedinog liferanta. To je efikasno ali dovodi ih u poziciju da ih se može ucjenjivati. Posebno VW je, kako kažu insajderi u branši, primjenjivao "Single Sourcing" u cilju smanjenja troškova nabavke.
Pritiosak na dobavljače
Hastorovi nisu jedini, koji su ozlojeđeni na Volkswagen. Uobičajeno je da auto-koncerni, i pored tekućih ugovora, traže od liferanata dalje snižavanje cijena. Volkswagen bije glas da je posebno agresivan. Nakon izbijanja skandala sa dizelom, koncern je navodno tražio od isporučioca dijelova da snižavanjem cijena preuzmu dio novčanih kazni. VW to demantuje.
Onaj ko se ne pridržava pravila koncerna, mora računati s tim da mu sljedeći ugovor neće biti produžen. To sebi nijedan dobavljač ne može dozvoliti jer većina njih 20 i više od 20 posto obrta ostvaruje u poslovanju sa VW-om. Stoga branša autodijelova kao bez daha prati kako se familija Hastor suprotstavlja moćnim automobilskim koncernima.
Pri tome je upravo Volkswagen uzdigao Hastorove i napravio ih moćnim. Osnivač firme Nijaz Hastor je 80-tih radio na poslovima montaže VW-auta (op. red.: golf i caddy) u Sarajevu. Tada je stekao povjerenje vrha u VW-u. Potom je pod imenom Prevent izgradio mrežu firmi dobavljača. U BiH postao je poznat kao mecena a u Wolfsburgu kao kvalitetan liferant koji nudi dijelove po povoljnim cijenama. Poznavaoci branše kažu da se stil rada promijenio kada su Hastorovi sinovi Damir i Kenan preuzeli poslove. Nasuprot tome u Preventu tvrde da je do prekida došlo nakon spora oko firme Rioglass koja je specijalista za automobilsko staklo. Ovu firmu je Prevent preuzeo 2009. godine na insistiranje Francisca Javiera Garcie Sanza, tadašnjeg člana Upravnog odbora VW-a, zaduženog za nabavku. Nakon što je Prevent preuzeo Rioglass, VW je prekršio dogovor i tri godine spuštao cijene na štetu Preventa. Volkswagen odbacuje ovu optužbu i kaže da su čak sklopljeni i dodatni ugovori kako bi se pomoglo Rioglassu.
Konflikt između Sanza i Hastorovih
Međutim, nakon spora oko Rioglassa počeo se zahuktavati konflikt između Hastorovih i člana upravnog odbora VW-a Sanza. Eskalirao je 2016-te oko Preventove firme za proizvodnju presvlaka Car Trim i Preventove livnice ES Automobilguss. Ove firme su tražile od VW-a odštetu u visini od 58 miliona eura i sve je završilo na sudu. Ispostavilo se da VW uopšte nije imao namjeru da se pridržava novog ugovora. Članu Upravnog odbora zaduženog za nabavku Franciscu Javieru Garcia Sanzu je očito bilo dosta Hastorovih. On je inače nasljednik ozloglašenog Josea Ignacio Lopeza, koji je 90-tih prešao iz General Motorsa u VW i koji je bio poznat pod nadimkom: "Davitelj iz Wolfsburga", zato što je kod dobavljača izazivao strah i užas.
Neposredno nakon što je VW sa Preventom u avgustu 2016. godine postigao primirje, Francisco Javier Garcia Sanz je započeo "Projekt 1". Bio je to Masterplan kojim se trebao riješiti Preventa. To proizilazi iz pisanih dokumenata sa sjednica Volfswagenovog upravnog odbora. Plan se sastojao u izgradnji mreže novih liferanata koji bi zamijenili Prevent i ispitivanju strukture vlasnika kod tzv. 'kritičnih dobavljača' sa ciljem da se do februara 2018. obustave i prekinu sve poslovne veze sa Preventom.
Volkswagen se nije libio pribjeći sumnjivim metodama. Pravno odjeljenje VW-a je preko jednog eksternog ureda čak unajmilo jednu Sigurnosnu firmu iz Berlina, koja je za cilj imala da prikuplja informacije o ljudima iz Preventa i onima koji su u okruženju ove grupacije. S tim u vezi Volkswagen je priznao da je u okviru "Business Partner Check" (kontrole poslovnih partnera) i u skladu sa pravnim propisima ispitan 'jednocifreni broj osoba'. VW je navodno bio spreman izdvojiti 200 miliona eura kako bi se riješio Preventa kao dobavljača. Računao je i sa dodatnim troškovima kao što su zahtjevi za odštetom nakon povlačenja ugovora. Troškovi su trebali biti podijeljeni na različite pogone i stručna odjeljenja kako akcioneri ne bi u nešto posumnjali i počeli da postavljaju kritična pitanja. Volkswagen je, suočen sa ovim pitanjima, priznao da su mjere uvedene kako bi se obezbijedio nastavak proizvodnje u slučaju obustavljanja isporuka od strane Preventa. O troškovima za obustavu saradnje sa Preventom nije rekao ništa. Istaknuto je samo da odluka koncerna o okončanju saradnje sa Preventom nije bila vezana ni za kakav plan.
Prevent: VW želi potpunu kontrolu nad dobavljačima
No, koliko energije je VW menadžment uistinu utrošio da se riješi nevoljenog partnera, pokazuje slučaj Grammer. Krajem 2016. Prevent je imao udio od 20 posto u firmi sa 13.000 zaposlenih i godišnjim obrtom od 1,8 milijardi eura, koja proizvodi naslone za glave. Prije nego se Prevent mogao umiješati u operativne poslove, VW je smislio detaljan plan odbrane. Borba protiv Preventa zbog mogućeg preuzimanja nije došla od menadžmenta firme Grammar već ju je osmislio VW. Iz jednog povjerljivog dokumenta od 13. decembra 2016. proizilazi da je VW tražio da se u firmu dovede prijateljski akcioner, koji bi povećanjem udjela u kapitalu Grammara smanjio uticaj Preventa. Menadžeri Grammara su sproveli većinu VW-ovih ideja. Podržali su ih sindikati IG Metall koji su radnike pozvali na proteste ali uz njih je bio i bivši državni sekretar Matthias Machnig (SPD), koji se solidalizirao sa poslovnim odborom. Sprega političara i sindikata je u VW dio sistema. Pronađen je i prijateljski naklonjen akcioner: kineska firma Ningbo Jifeng, iako je njemačka vlada prema ovakvim akcionerima u drugim slučajevima bila ekstremno nepovjerljiva a kupovina firme Grammar sufinansirana iz državnih kineskih izvora.
VW je osporio da se kineska firma Ningbo Jifeng aktivno miješala u događanja sa firmom Grammar. U Preventu međutim tvrde da Volkswagen svojim dobavljačima ne želi diktirati samo uslove već da želi da odlučuje o tome ko će biti vlasnik neke dobavljačke firme.
Za automobilsku i dobavljačku industriju, smatra jedan auto-ekspert, bi zapravo bilo dobro da, s obzirom na globalizaciju i digitalizaciju, njeguju dobre odnose. To pretpostavlja uzajamno povjerenje. Ali između VW-a i Preventa toga više nema. Prevent namjerava nastaviti sa kupovinom firmi dobavljača a Volkswagen želi maksimalnu kontrolu mreže dobavljača. Sanz, Hastorov protivnik broj 1, je doduše napustio VW, ali njegov nasljednik Stefan Sommer mogao bi za Prevent biti još opasniji.
VW već sada traći od dobavljača sve informacije, od proizvodnih metoda, troškova proizvodnje pa do materijala za proizvodnju dijelova i njihovog sastava. Neki od njih se plaše da bi ovaj koncern mogao iskoristiti njihove poslovne tajne, kako bi sam i jeftinije proizvodio dijelove. Za VW je isprogramiran novi spor sa poslovnim partnerima. Čak i bez Preventa.
Priredila: Jasmina Rose