Pokeraška igra Merkelove u sporu oko azila
21. juni 2018
U sporu oko azila otvoreno je novo poglavlje. Kratak osvrt: Njemačke vladajuće stranke CDU i njena bavarska sestrinska partija CSU su prošle sedmice kao dvije lokomotive punom brzinom vozile jedna prema drugoj - vođene svojim stranačkim liderima Angelom Merkel i Horstom Seehoferom. Neposredno prije kolizije, izbjegnut je sudar tako što su se Merkelova i Seehofer složili da proglase dvonedjeljno primirje. I šta sada? Sada se pregovora – i to ne samo u Berlinu i glavnom gradu Bavarske Minhenu, već i u Parizu, Beču, Rimu i Briselu. U nedjelju se na inicijativu Merkelove sastaju šefovi država ovih zemalja i još nekoliko drugih političara na posebnom samitu u Briselu. Ovo pokazuje da njemački spor o azilu nije samo njemačko unutrašnjo-političko već i evropsko pitanje. To ne pojednostavljuje stvari, ali u svemu tome ima i nešto dobro. Tako puno zbivanja u migracionoj politici na nivou EU odavno nije bilo.
Budžet eurozone je dio pregovora
Međutim, pošto ima toliko aktera i različitih interesa, pojedinačni događaji uvijek moraju biti ocijenjeni u svjetlu ove pregovaračke konfuzije. Kao i " saopštenje Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u utorak. Njemačka kancelarka se izjasnila da je spremna investirati u budžet evrozone. Sve bi trebalo početi 2022. godine. Time je kancelarka napravila veliki korak u pravcu Macrona, tim prije što je to bilo njegovo centralno obećanje biračima u predizbornoj kampanji. Macron je za budžet prvobitno tražio trocifrenu sumu u milijardama. Merkelova se najprije suzdržala od imenovanja iznosa, ostavivši otvorenim kako bi tačno ovaj budžet mogao biti integrisan u budžet EU. To bi se moglo razjasniti u daljnjim pregovorima.
Macron je Angeli Merkel obećao bilateralni sporazum za preuzimanje izbjeglica. Upravo takav jedan sporazum Merkelova mora da pokaže ako želi da riješi spor o azilu u Njemačkoj sa bavarskim demohrišćanima CSU. Dakle, takav sporazum mogao bi imati svoju cijenu. Fiksni procenat od 0,5 posto njemačkog bruto domaćeg proizvoda iznosio bi oko 15 milijardi eura, koje bi njemačka uplatila u budžet eurozone. Ali to je i dalje stvar pregovora. Ali za Merkelovu neće biti jednostavno da to sprovede - ne samo kod drugih partnera EU, već i na unutrašnjo-političkom planu.
Saboter iz Minhena
Odmah ujutro nakon sastanka sa Macronom, došlo je do snažnog protivljenja od strane bavarskog premijera Markusa Södera. "Ne možemo sada donositi dodatne budžete i njemačkim uplatama i novcem pokušati doći do bilo kakvih rješenja", rekao je Söder neposredno prije sastanka sa austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom. On je u boravio u Minhenu, kako bi sa bavarskim premijerom razgovarao o pitanjima azila.
Neki posmatrači kažu da bavarski premijer Söder želi da Merkel ode - zato što u Bavarskoj ima previse onih, koji više ne stoje iza njene politike. Na jesen su izbori u Bavarskoj, na kojima bavarskim demohrišćanima okupljenim u CSUprijeti da izgube izgubiti apsolutnu većinu. Mnogo se može reći o odnosu između Seehofera i Södera. Ali da obojica potežu na istu stranu, nije rezultat dogovora. Stoga bi se iz Minhena od strane bavarskog premijera Södera moglo i dalje računati sa unakrsnom vatrom, čak i ako ministar unutrašnjih poslova Njemačke i šef CSU Seehofer popusti u sporu sa kancelarkom Merkel.
Zaustavljena eskalacija u Berlinu?
Dok se Söder ponaša kao hardliner, Seehofer se u Berlinu pokazao skoro pa voljan da sarađuje. Iako nije bio upoznat sa sadržajem „saopštenja iz Meseberga", na konferenciji za novinare je rekao da to nije u redu. Ali usaglašavanje će uslijediti na sastanku u uredu kancelarke narednog utorka – od tačke do tačke. To je, kako je rekao, posve normalan politički proces.
Potom je njemački ministar unutrašnjih poslova Seehofer izrekao rečenicu koja je u aktuelnom sporu oko njemačkog i evropskog rješenja za izbjeglice izazvala veliku pažnju: Niko se neće više obradovati evropskom rješenju u sporu oko azila kao savezni ministar unutrašnjih poslova. No to rješenje moralo bi biti kao i put kojim je on zaprijetio da će ići u samostalnoj, jednostranoj akciji. A to znači da se izbjeglice, koje su već registrovane u drugoj zemlji EU, više ne puštaju da prelaze njemačku granicu.
Također i na sljedećem terminu Seehofera, na centralnoj obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, kada se govorilo o uzrocima bijega i progona vidjeli su se znaci opuštanja. Seehofer i Merkel sjedili su jedno pored drugog, šaputali i smiješili se jedno drugom. Loše raspoloženje između dvije zaraćene strane u sukobu izgleda drugačije.
Šta Njemačka nudi?
Ako Merkel želi da do kraja primirja krajem mjeseca i nakon samita EU pokrene nove bilateralne sporazume, ona će morati da stavi političke ili finansijske ustupke na pregovarački sto. Ovo je saopštila u ponedjeljak nakon sastanka sa italijanskim premijerom Guiseppe Conteom. Ona će se založiti da Njemačka pokaže solidarnost prema Italiji. Na kraju krajeva, Italija je najviše pogođena migranskim strujama, rekla je kancelarka.
Koje druge zemlje Merkelova želi uključiti u bilateralne sporazume uskoro bi se moglo znati. U svakom slučaju, Austrija će biti važan partner jer ova zemlja 1. jula preuzima predsjedavanje EU. Kancelar Kurz najavio je nove inicijative u izbjegličkoj politici. Merkelova je ove nedjelje u posjeti Jordanu i Libanu. Ona želi da stekne utisak o izbegličkoj situaciji. Merkelova je na jednoj komemoraciji govorila o značaju globalnih sporazuma. Ali najpre se mora postići evropski.
Sporazum će donijeti više oduzimanja
Kako god se okončao spor u Berlinu i u EU: Iz perspektive izbjeglica, nazire se pooštravanje izbjegličke politike. Na to upučuje ne samo Seehoferov „masterplan". Izgleda da i Evropa žele napraviti veliki korak u pravcu izolacije. Cilj bi morao biti da izbjeglice iz Afrike više ne mogu stići do evropskog kontinenta, rekao je političar CSU-a Manfred Weber u intervjuu austrijskoj televiziji. Weber je na čelu najveće poslaničke grupe u Parlamentu EU; neki ga vide kao narednog predsjednika Evropske komisije.
Weber je rekao da vidi mogućnost da osnuje centre za azil u Sjevernoj Africi, kao i da spoljna granica EU mora biti sigurnija. Dodao je i da na samit EU gleda s optimizmom, pa čak i u pogledu raspodjele izbjeglica po zemljama EU. Ako Merkelovoj uspije proboj na evropskom nivou, ona je onda spasila svoje političko nasljeđe, koje se ogleda u sloganu "Uspjećemo". Ali do toga je dug put. Koliko je visoka cijena, znaće se kasnije.