Policija na optuženičkoj klupi

On bi mogao biti skoro najpoznatiji demonstrant u Njemačkoj: 30. septembra 2010. godine, na tzv. crni četvrtak penzioner Dietrich Wagner demonstrirao je u parku Schlossgarten protiv projekta Stuttgart 21, kojim je predviđena sporna izgradnja željezničke stanice. Kada je policija protiv demonstranata upotrijebila vodene topove, njega je pogodio jak vodeni mlaz direktno u lice. Od tada je, ovaj danas 69-godišnjak, skoro slijep.

"Taj dan je potpuno promijenio njegov svjetonazor. On više nema povjerenje u državu", kaže njegov advokat Frank Ulrich Mann u razgovoru za DW. On kaže da je njegov štićenik promatrao kako djecu prskaju biber-sprejem. Wagner smatra da je policiji, koja je koristila vodene topove, bilo zabavno gađati demonstrante u glavu. "On želi da odgovorni za to konačno budu kažnjeni", kaže advokat Mann. Protiv četvorice policajaca su već podnesene kaznene prijave. U utorak (24.06.) je počeo proces protiv dvojice rukovoditelja operacijom koji su odobrili upotrebu vodenih topova. Njima se prebacuje nemarnost.

Sindikat policije šuti

Predsjednik Sindikata policije njemačke savezne zemlje Baden-Wuerttemberg, Joachim Lautensack nije želio govoriti za DW o ovom slučaju. On je samo naglasio da Sindikat u potpunosti stoji iza dvojice optuženih policajaca.

"Mi nemamo problem sa policijskim nasiljem", smatra i Rainer Wendt, predsjednik Sindikata policije na saveznom nivou. On je za list "Die Welt" rekao da broj prijava protiv policajaca već odavno konstantno iznosi 2.500 do 3.000 slučajeva za godinu dana. Optužbe da policija prema demonstrantima postupa sve oštrije Wendt smatra neopravdanim. On smatra da su puno više policijski službenici izloženi sve većim zahtjevima. Kaže da, između ostalog, policija ima problem premalog broja personala za sve veći broj teških intervencija.

Policijaci pokrivaju jedni druge

Ukoliko policijski službenici budu prijavljeni zbog svog oštro postupanja prema građanima, sudski proces protiv njih često protiče drugačije nego normalan krivični postupak. "Imamo veoma veliki broj obustavljenih postupaka i samo mali broj donesenih presuda", kaže Tobias Singelstein, profesor prava na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Da od brojnih postupaka protiv policajaca na koncu ne bude ništa stvar je policijske kulture. "Kolege u pravilu ne svjedoče protiv kolega", kaže Singelstein u razgovoru za DW.

Često čak dolazi do toga da policijaci međusobno pokrivaju jedni druge i da svjedoče jedni drugima u korist. Ukoliko u nekom procesu ne postoje neoborivi dokazi, onda je riječ o iskazu protiv iskaza. "U većini slučajeva se onda vjeruje izjavi policajaca", kaže Singelstein. Oni naime u pravosudnom sistemu zauzimaju veoma visoko mjesto kada je riječ o vjerodostojnosti.

Neophodna promjena policijske kulture

Dodatni razlog zbog kojeg veliki broj postupaka protiv policijskih službenika biva obustavljen je sljedeći: Nasilni policajci često ne mogu biti identificirani. Zbog toga njemačke savezne zemlje Berlin i Brandenburg žele uvesti personalne brojeve za svakog policajca.

Pored ovih organizatorskih korektura Singelstein smatra da je javna debata o ovoj temi neophodna, kao i promjena svijesti unutar policijskih struktura. "Policijska kultura mora biti promijenjena kako bi policija bila u situaciji prepoznati takve greške i obraditi ih" - i to je onda primjetno i tokom krivičnog postupka, kaže Singelstein.

Presuda u slučaju koji se vodi protiv dvojice policajca na Zemaljskom sudu u Stuttgartu trebala bi biti donesena u decembru 2014. godine. Do tada penzioner Wagner mora sačekati da bi vidi hoće li kao žrtva policijskog nasilja dobiti pravdu.