Političke posljedice terorističkog napada u Španiji

Kada je u četvrtak popodne vozač kombija uletio u masu ljudi na najživljoj ulici u Barceloni i pri tome usmrtio najmanje 14 osoba, veoma brzo se okrivio islamistički terorizam. Još početkom godine, Islamska država (IS) je prijetila da će napasti omiljena turistička mjesta u Španiji. Tako je još istu noć IS preuzela odgovornost za ovaj napad, čije su žrtve bile prije svega turisti.

Da li je španski MUP mogao prije reagovati?

Dan prije napada na autocesti koja vodi prema jugu zemlje, bilo je izrazito mnogo saobraćajne kontrole. Španac César Martinez i njegova porodica su baš tog dana bili na ovoj autocesti. „Oružane jedinice su nas zaustavile na cesti A7 kod Malage. Tretirali su nas kao kriminalce i imali smo osjećaj da se nešto loše dogodilo. Ali očigledno je da se nešto loše dogodilo tek sutradan."

Jesu li policijske snage već nešto znale? Nakon napada uhapšen je 28-godišnji Marokanac i još jedna osoba koja je stigla iz španske eksklave Mellila. Ova činjenica donosi u fokus još jedan važan aspekat: već sedmicama postoji rastuća imigracija iz Maroka na špansku obalu, a u porastu su i tenzije u španskim eksklavama Ceuta i Mellila.

Marokanske i španske obavještajne službe usko sarađuju jedne s drugom, navodi su iz vladinih krugova. U Španiji se ilegalno doseljavanje do sada držalo pod kontrolom sa dodatnim ekonomskim sporazumima u zemljama porijekla, ali čvrsta palica Libije protiv izbjeglica povećala je pritisak na Maroko. Na plaže Andaluzije, direktno među turiste, svaki dan stiže na stotine izbjeglica.

Država Španija pokazuje svoju snagu u Kataloniji

Svima je jasno da Katalonija ima problem sa sigurnošću. Katalonske novine „El Periodico" prošle godine su više puta upozoravale na ovaj problem. Ova autonomna regija, baš kao i Baskija, ima vlastitu policiju - "Mossos d'Esquadra" ili kratko "Mossos”. Oni također imaju vlastitu antiterorističku jedinicu, koja je teoretski kontrolirana iz Madrida. Prema izvještajima iz medija, ova antiteroristička jedinica već mjesecima ne slijedi uputstva koja stižu iz glavnog grada. Upravo zbog toga mnogi u napadu vide prije svega sljedeće: Katalonija bez Španije nije sigurna. Zapravo to je danas na javnoj televiziji izjavio i glasnogovornik vladajuće stranke PP (Partido Popular), Rafael Hernando: „Sada nam je neophodno iskustvo Španije u borbi protiv terorizma."

Ova izjava ima duplu poruku: „Ne bojte se, pomoći ćemo vam" i „Katalonija treba Španiju". Međutim, to se treba posmatrati i u kontekstu pokreta za nezavisnost regije. 11. septembra se proslavlja Diada, „nacionalni praznik" Katalonije, a 1. oktobra bi se trebao organizovati drugi po redu referendum za nezavisnost Katalonije.

Referendum je prema španskom Ustavu ilegalan i još pri održavanju prvog referenduma prije tri godine, došlo je do hapšenja tamošnjih političara. Hernando se nada, „da će policijske jedinice raditi zajedno i da će ova borba biti kontrolisana od strane Španije, kao što bi i trebalo biti."

Napad kao osnov za politiku

Sada počinje žestoka borba policijskih snaga oko toga ko je odgovoran za napad i ko treba da vodi istragu o tome. Borba će se voditi preko glava ubijenih i ozlijeđenih.

Mariano Rajoy, šef španske vlade iskoristio je momenat i u četvrtak naveče doputovao je u Barcelonu i pozvao na nacionalno jedinstvo i slogu. On nema nikakav plan B za željenu nezavisnost Katalonije, ali može računati na to da će se regionalne vlasti sada baviti rješavanjem druge brige. Rajoy dokazuje politički instinkt i najavljuje da će državne antiterorističke jedinice preuzeti dalju istrage o napadu i koordinaciju mjera sigurnosti za Kataloniju. Kao razlog je naveo istoriju oružanih sukoba za oslobođenje baskijske organizacije Eta, koja je bila najveća u Evropi.

„Već smo osvojili mnoge bitke protiv terorizma. Mi Španci, osvojit ćemo i ovu", kaže Rajoy. Do sada iz Mossos-a na ovo nisu reagovali.