Političari u BiH moraju se suočiti s realnošću i prestati sa igrama

Deutsche Welle: U nekoliko bh-gradova došlo je do građanskih nemira. U Tuzli gori zgrada kantonalne vlade. Demonstranti su nasilno ušli i u zgrade kantonalnih vlada u Sarajevu i Zenici. Gospodine Schwarz Schilling, vi kao bivši Visoki predstavnik ali i bivši međunarodni medijator za BiH dobro poznajete ove gradove, vodili ste u njima brojne pregovore u godinama nakon rata. Da li se ovakva vrsta socijalnog bunta u BiH mogla predvidjeti?

Christian Schwarz Schilling: Jeste. Po mom mišljenju to se odavno moglo predvidjeti. Međunarodna zajednica sve to je ignorirala. Rezultat svega može biti poguban.

DW: Demonstranti su osiromašeni građani, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, nemaju šta da jedu. Oni su međutim potpuno neorganizovani. Može li iz svega ovoga nastati narodni pokret, koji je u stanju da promijeni zemlju na bolje?

Iz svega toga bi mogao nastati istinski pokret, konačno u BiH ima i dovoljno oružja. A kada siromaštvo pređe određenu granicu, kada penzioneri ne dobijaju više svoje penzije, kada nastavnici, profesori i policajci sastavljaju kraj s krajem onda može doći do stvaranja nasilnog pokreta. A da li će on dovesti do pozitivnih ili negativnih promjena u BiH je potpuno nepredvidivo.

DW: Vidite li neku političku alternativu koja bi se mogla staviti na čelo demonstranata?

Teško. Ali do rješenja bi moglo doći samo ako bi se političari preko noći suočili sa realnošću u zemlji i prestali sa svojim igrama.

DW: Do sada se protesti odvijaju uglavnom u Federaciji BiH. U Banjaluci oni protiču samo sporadično. Zbog čega ćute osiromašeni u RS i da li bi se protesti mogli prenijeti i na RS?

Federacija BiH je u demokratskom smislu dalje odmakla od RS-a, ona je u naprednijem stadijumu. U njoj vladaju veće slobode i postoji pluralizam mišljenja. U Republici Srpskoj imamo posla sa blažom diktaturom, gdje se ljudi plaše da kažu šta misle. To je razlog što centralnoj vladi u Banjaluci bolje uspijeva da zadrži konce u svojim rukama nego što je to slučaj sa Sarajevom.

DW: Šta bi političari u BiH morali konkretno da urade kako bi smirili stanje u zemlji?

Morali bi da vode drugu politiku. Politiku koja služi ljudima, politiku koja odmah ukida stare privilegije, koje su šefovi partija i partijski vrhovi zadržali iz starih vremena pa sve do danas. To međutim zahtijeva i promjenu politike međunarodne zajednice. Sada imamo situaciju kao u Ukrajini. Međunarodna zajednica tek se budi iz dubokog sna kada nastupi kritična situacija u takvim zemljama.

DW: Kako bi međunarodna zajednica trebala da reaguje sada u Bosni?

Trebala bi da odmah preuzme odgovornost. Međunarodna zajednica i dalje ima po Dejtonskom sporazumu glavnu odgovornost u BiH. Odbacivati tu odgovornost i govoriti da ona nije potrebna - takva politika se pod hitno mora revidirati. Moraju se poduzeti druge mjere koje sežu sve do primjene ovlasti koje proističu iz mandata Vijeća sigurnosti UN-a. Prije svega mora se uputiti ozbiljna prijetnja i reći da je međunarodna zajednica spremna da djeluje u BiH. Dok toga svega nema i sve dok se bude govorilo da se radi o pitanjima koje Bosanci i Hercegovci sami trebaju da riješe - iako smo ih mi, dakle međunarodna zajednica, doveli u takvo stanje da se zemljom gotovo ne može upravljati - tako dugo neće doći do poboljšanja situacije u BiH.

Intervju vodila: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić