Politička godina u Crnoj Gori: Pomirenje i stare podjele

Usvajanjem takozvanih IBAR zakona sredinom godine i zatvaranjem tri poglavlja krajem godine, građani Crne Gore dobili su novu nadu da bi već od 2028. godine mogli postati stanovnici Evropske unije.

Primjenom programa "Evropa sad 2" povećana su primanja zaposlenima i penzionerima, ali je ostala dilema jesu li fiskalno održive reforme penzijskog sistema, kao i smanjenje poreza i doprinosa.

Nakon trinaest godina, državni Zavod za statistiku (Monstat) objavio je nove rezultate popisa stanovništva.

Na izmaku ove, politički turbulentne godine, nekadašnji saveznici, predsjednici Vlade i države, Milojko Spajić i Jakov Milatović, zakopali su ratne sjekire formiranjem zajedničke vlasti u Podgorici.

Milatović se vraća starom jatu?

Premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović formalno su se razišli u februaru, kada je Milatović napustio Pokret "Evropa sad" (PES), čijem je osnivanju, uz Spajića, i sam doprinio.

Istovremeno je došlo do raskola u podgoričkom odboru PES-a, pa je dio odbornika takođe napustio lokalni parlament i formirao Pokret za Podgoricu, blizak Milatoviću.

Nedugo zatim, upravo su ti odbornici izazvali krizu podgoričke vlasti, što je rezultiralo održavanjem vanrednih lokalnih izbora.

Iako su tvrdili da neće formirati većinu s onima zbog kojih su napustili bivšu vlast predvođenu gradonačelnicom Oliverom Injac, koju su nazivali nesposobnom, Milatovićev Pokret za Podgoricu ipak je podržao upravo PES, Demokrate i bivše partije Demokratskog fronta, čime se praktično vratio među svoje.

Milatovićev Pokret, koji je na izborima nastupio s Građanskim pokretom URA, ovim je potezom napustio partnere s kojima je izašao pred građane na septembarskim izborima. Također, pokazalo se da nije iskreno pregovarao s predstavnicima opozicije koju čine DPS, Evropski savez i Stranka evropskog progresa.

Formiranju vlasti prethodio je četverosatni razgovor Milatovića i Spajića u zgradi Predsjedništva u Podgorici, daleko od očiju javnosti. Detalji tog susreta do danas nisu poznati.

Nezvanično, do ovog susreta je došlo uz posredovanje stranih zvaničnika koji su se zalagali za „pomirenje“ dvojice lidera radi evropske budućnosti Crne Gore.

Još 27 poglavlja

Na junskom Međuvladinom sastanku u Briselu, Crna Gora je zvanično dobila IBAR (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u pregovorima s Evropskom unijom). Premijer Spajić zahvalio je EU na ukazanom povjerenju, naglasivši da je ovo trenutak koji je Crna Gora čekala dvije decenije.

„Povratili smo povjerenje koje smo izgubili u prethodnom periodu. Ovo je praznik i za Evropu i za Europljane, jer smatram da je ovo proširenje neophodno“, izjavio je premijer Spajić, čestitajući građanima Crne Gore, evropskim partnerima i zemljama u regiji koje su pomogle, posebno Hrvatskoj i Sloveniji.

Samo nekoliko dana kasnije, na inicijativu parlamentarne većine, prvenstveno prosrpskog bivšeg Demokratskog fronta (DF), crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u sistemima logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, uprkos najavama da bi taj potez mogao narušiti odnose sa susjednom Hrvatskom.

„Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije“, saopćeno je tada iz Vlade Hrvatske.

Zbog narušenih odnosa, Zagreb je blokirao zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima s EU (vanjska, sigurnosna i obrambena politika), pa je krajem decembra, umjesto četiri, Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja.

Vlade prije 2020. godine za osam godina otvorile su 33 poglavlja i privremeno zatvorile tri, dok je nova vlast, poslije četiri i po godine zastoja, takođe zatvorila tri.

Crnu Goru tek očekuju izazovi, budući da čelnici države najavljuju zatvaranje svih poglavlja (još 27) do kraja 2026. godine.

Veće plate su rizik po javne finansije?

Zaposleni u Crnoj Gori su u novembru primili povećane plaće obračunate prema programu "Evropa sad 2".

Minimalna plaća za one sa srednjom stručnom spremom iznosi 600 eura, za one s visokom stručnom spremom 800 eura, dok su ostalima plaće povećane zahvaljujući smanjenju doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenih, u prosjeku za pet posto.

„'Evropa sad 2' je tek početak i zamajac našoj ekonomiji i životnom standardu građana, i ovdje se ne zaustavljamo“, izjavio je premijer Milojko Spajić, najavivši povećanje prosječne penzije na 600 eura već od januara.

Međutim, ovo odstupa od predizbornih obećanja i postizbornog kalkulatora, budući da nije došlo do povećanja od 25 posto za sve zaposlene koji primaju plaću veću od 565 eura.

Evropska komisija je u posljednjim prognozama za 2025. godinu navela da će povećanje prihoda, uslovljeno rastom minimalne plaće i smanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje, podržati rast BDP-a, ali i doprinijeti povećanju inflacije.

Dobri fiskalni rezultati iz 2024. godine bili su podržani snažnim rastom prihoda, no nove mjere, koje smanjuju budžetske prihode i povećavaju rashode, dovešće do značajnog povećanja budžetskog deficita, smatra Evropska komisija.

Nastavljaju se identitetski sukobi 

Prema rezultatima popisa koji je crnogorska Uprava za statistiku sprovela u decembru prošle godine, u Crnoj Gori je najviše Crnogoraca – 41,12 posto (256.436 građana), dok Srbi čine 32,93 posto (205.370), a Bošnjaci 9,45 posto (58.956).

Najviše građana govori srpskim jezikom – 43,18 posto (269.307), dok crnogorskim jezikom govori 34,52 posto (215.299).

Ovo je prvi popis stanovništva nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, kao i prvi otkako su u vlast ušle prosrpske partije bivšeg Demokratskog fronta.

Na rezultate popisa čekalo se deset mjeseci, ali podaci o jeziku, vjeri i naciji nisu se značajno promijenili u odnosu na popis iz 2011. godine. Ipak, između dva popisa broj Crnogoraca smanjio se za 22.429, dok je broj Srba povećan za 27.260. Srpskim jezikom govori 0,3 posto više građana nego prije 12 godina, dok je broj građana kojima je crnogorski jezik maternji smanjen za dva i po posto.

Kraj godine Crna Gora dočekala je bez usvojenog budžeta za narednu godinu, jer opozicija blokira održavanje sjednica Skupštine zbog odluke vlasti da penzioniše jednu sutkinju Ustavnog suda mimo dosadašnjih pravila. Opozicija je taj potez nazvala ustavnim pučem i najavila vaninstitucionalnu borbu.

Uz zahtjeve bivšeg DF-a za donošenje zakona o dvojnom državljanstvu, kojim bi crnogorski pasoš mogao dobiti značajan broj građana Srbije, te zahtjev da se srpski proglasi drugim službenim jezikom, ni naredna politička godina u Crnoj Gori neće biti mirna.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu