Poljak tuži Njemačku

Jakub Volinski djeluje smireno. Ne čini se da je sklon svađama. Ipak, odlučio je da tuži Saveznu Republiku Njemačku zbog graničnih kontrola na granici s Poljskom.

Pažnja, koju je privukla njegova tužba, pozitivno ga je iznenadila, ali je sve donijelo i stres. „Srećom, kod kuće imam porodicu“, rekao je 37-godišnjak za DW i dodao da „kod kuće stres brzo nestane."

Njegov dom je već neko vrijeme u njemačkom dijelu njemačko-poljskog grada – u Gerlicu ili Zgorzelecu kako se grad zove na poljskom. Kao zaposlenik u velikoj njemačkoj kompaniji, često putuje između Njemačke i Poljske. Možda zato što vozi mali kombi sa zatamnjenim staklima, često ga zaustavljaju.

Naime, u potrazi za ilegalnim migrantima, njemačka savezna policija posebno obraća pažnju na takva vozila. „Koristim to vozilo u privatne svrhe, ugrađena su dječija sjedišta, a u saobraćajnim papirima stoji gdje sam registrovan. Ne znam na osnovu čega policija može da posumnja da krijumčarim ljude preko granice“, objašnjava Volinski.

Posebna pravila za kombije?

Njemu nije poznato da je u Šengenskom sporazumu naznačeno da pravila formulisana u njemu ne važe za kombije i da se ta vozila mogu češće kontrolisati.

Volinski je podnio tužbu zbog konkretnegranične kontrolekojoj je bio podvrgnut. Međutim, to nije bio izolovan slučaj. „Policajci mi u početku nisu mogli objasniti na kojoj pravnoj osnovi žele da pretraže moje vozilo“, kaže on. „Zatim su kontaktirali kolege i pozvali se na dva člana zakona.“ Pošto ga ti argumenti nisu ubijedili, odlučio je da podnese tužbu, uz podršku svog advokata Kristofa Tometena.

„Njemačka vlada mora odmah obustaviti kontrole na granici s Poljskom", izjavio je advokat. „Neprihvatljivo je da Njemačka ovim kontrolama sistematski krši evropsko pravo. Sloboda kretanja građana EU je ključna vrijednost koja se ne smije dovoditi u pitanje. Evropski sud pravde to je više puta naglasio, i to je obavezujuće za njemačke vlasti i sudove.“

Pravna borba za Šengen

Za ovog advokata iz Berlina, ovo nije prvi slučaj vezan za granične kontrole u EU u kojem pruža pravnu pomoć. Kako piše pravni portal Legal Tribune Online (LTO), Tometen je ranije zastupao jednog Austrijanca, koji je podnio tužbu zbog granične kontrole tokom vožnje vozom iz Austrije u Njemačku. Taj slučaj stigao je do Evropskog suda pravde u Luksemburgu, koji je presudio da granične kontrole ne smiju biti uvedene i produžavane bez valjanih razloga.

Prošle godine Šengenski granični kodeks je izmijenjen i sada zemlje mogu uvoditi granične kontrole na duži period – na dvije godine – a zatim ih, pod određenim uslovima, dva puta produžiti, objašnjava Johana Haze iz Instituta za evropsku politiku u Berlinu u razgovoru za DW. "Kontrole mogu da se produže do tri godine sa istim obrazloženjem. Međutim, to obrazloženje se naravno može i promijeniti."

Posljedice u svakodnevnom životu

No, vratimo se u Gerlic. U gradu na njemačko-poljskoj granici, uvođenje graničnih kontrola u oktobru 2023. godine značajno je pogoršalo svakodnevni život, tvrdi Volinski. „Gužve na autoputu, u gradu i na graničnim prelazima, koje smo odavno zaboravili, sada su se vratile“, kaže on. Osim toga, svaki prelazak granice čini da se osjeća kao potencijalni krijumčar. „Oštar pogled policajaca podsjeća na ono što smo već zaboravili u pograničnom regionu.“

Tužba Violinskog usmjerena je protiv Savezne Republike Njemačke, koju zastupa Savezna policijska direkcija Pirna. Policija nije željela da komentariše slučaj, navodeći da se ne izjašnjava o tekućim pravnim procesima.

Kontrole moraju biti dobro obrazložene

Pravila Šengenskog sporazuma dozvoljavaju privremene granične kontrole u vanrednim situacijama, na primjer kada postoji ozbiljna prijetnja unutrašnjoj bezbjednosti. Međutim, kontrole moraju biti dobro obrazložene i ne mogu se produžavati beskonačno, kao što je pokazao i poraz Austrije pred Evrospkim sudom pravde.

Nekontrolisana migracija i teroristički napadi često služe kao opravdanje za uvođenje vanrednih mjera. Pravna stručnjakinja Johana Haze iz Instituta za evropsku politiku kaže: Da li je prijetnja stvarno tolika da je Njemačka primorana da posegne za posljednjim sredstvom i uvede granične kontrole – tu bih zaista stavila veliki znak pitanja". Dodaje da je veoma znatiželjna da vidi kako će slučaj biti riješen.

Šengen i Dablin

To što Njemačka i druge zemlje trenutno svojim kontrolama opterećuju Šengenski kodeks ima veze i sa Dablinskim sporazumom. On predviđa da se tražioci azila najprije moraju primiti u zemlji gdje su prvi put stupili na tlo Evropske unije (EU) – što u pravilu znači ne u Njemačkoj ili Austriji.

De fakto, ovo pravilo se masovno krši, bilo uz pomoć krijumčara ili zahvaljujući "propuštanju" od strane vlasti na granicama.

Tužilac Volinski na to ukazuje: "Predložio bih da razmislimo o investicijama u našu bezbjednost na nekom drugom mjestu", kaže on. Konkretno: "Uvjeren sam da bi se naš poljski granični stražar, koji brani našu istočnu granicu, a time i spoljnu granicu EU, obradovao kada bi ljudi, koji ovdje stražare, bili poslati da im pomognu."

Među prijateljima

Za njega se tu radi ni o čemu manjem nego o očuvanju osnovne evropske slobode, slobode kretanja garantovane "Šengenom". "Želim da odbranim Šengen. Moj sudski predmet je protiv Njemačke, jer živim na njemačko-poljskoj granici, ali to ne rade samo Nijemci." Danci kontrolišu granice, Austrijanci, Francuzi i ne samo oni. "Posmatramo postepeni raspad Šengenske zone i smatram da već sada moramo nešto da učinimo protiv toga. Inače prijeti gubitak jedne velike evropske vrijednosti."

Njegova tužba, koja očigledno ima šansi za uspjeh, nije, kako on kaže, nikakav izraz antinjemačkog raspoloženja. "Ponekad se i među dobrim prijateljima desi  da jedan uradi glupu stvar i zaluta", objašnjava Volinski. Tada bi drugi prijatelj trebalo prijateljski da ga "lupi po ramenu" i kaže: "Dovde smiješ da ideš, ali ne dalje."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu