Posljednja generacija – penzionerski

Oni su se lijepili za ulice, blokirali aerodromske piste, bacali sok od paradajza na svjetski poznate slike, premazali su Brandeburšku kapiju bojom – sve to da bi skrenuli pažnju da je pet do dvanaest za spas klime. Nazvali su se Posljednja generacija jer su navodno posljednji koji još mogu da spriječe kolaps klime.

U zadnjih nekoliko mjeseci ne čuje se puno o njima. Još u januaru je grupa najavila da se njeni aktivisti više neće lijepiti za ulice. A sada žele i da promijene ime. Novo ime još nije objavljeno. A žele da promijene i oblik protesta. Spektakularne blokade će biti u drugom planu.

Portparoli grupe Karla Hinrihs i Rafael Telen ostali su neodređeni kada je riječ o novim načinima protesta. Ubuduće očito provokacija neće biti u središtu akcije, već namjera da se što više ljudi uključi u ostvarenje zajedničkog cilja. „Klimatska kriza eskalira. Udari stižu sve češće i sve su bliži“, kaže Telen za DW. Dodaje da dosadašnji protesti nisu urodili plodom.

Doduše, 80 odsto Nijemaca želi bolju zaštitu klime. „Nije to problem, već uticaj koncerna i lobista u ovoj zemlji koji je pretjerano velik.“

Strah od klimatske smrti se smanjuje

Od početka akcija ove grupe 2022. godine nešto se promijenilo i u društvu. U posljednjim anketama sprovedenim u Njemačkoj, znatno je manji strah Nijemaca od klimatske katastrofe. Potisnuli su ga strahovi od rata i gubitka životnog standarda.

Također se tema klimatskih promena premjestila pod „razno“ uoči februarskih izvanrednih parlamentarnih izbora da bi u prvi plan izbile teme kao što su ekonomija, inflacija, migracija. 

Čak i Zeleni, kao partija zaštite klime, ne naglašavaju tu temu u predizbornoj kampanji kao inače.

Razumijevanje za ciljeve, ali ne i za sredstva

Posljednja generacija je oduvijek dijelila društvo svojim akcijama. Nije ni svatko tko zagovara zaštitu klime baš spreman da čeka u zastoju zbog ljepljenja aktivista za kolovoz.

Političari su se distancirali od ove grupe aktivista ili su imali samo ružne reči za njih. Zeleni političar Konstantin fon Noc je jednu blokadu Berlinskog aerodroma organizovanu krajem 2022. nazvao „kontraproduktivnom, bahatom i potencijalno opasnom“.

Andreas Dorbrint, političar konzervativne bavarske Hrišćansko-socijalne unije je Posljednju generaciju nazvao čak „klimatskom Frakcijom Crvene armije“ prišivajući aktivistima naziv lijevih terorista RAF-a. koji su između 1971. i 1993. bili odgovorni za trideset ubistava.

Aktivisti su često osuđivani za razna krivična dela. Prije nekoliko dana su dvojica od njihpočela da izdržavaju zatvorsku kaznu. Sudija je na suđenju izrazio razumijevanje za ciljeve grupe, ali ne i za sredstva.

Kirija, troškovi života, radna mesta

Posljednja generacija sada hoće da izvuče pouku. „Opšta situacija se promenila, zato se i mi mijenjamo. Zaštita klime ostaje važna. Ali postoje i drugi problemi koji nas žuljaju“, kaže Rafael Telen, i ne želi da se Posljednja generacija svede na zaštitu klime. „Bili smo i pokret za pravdu, a najveći broj tema, o kojima se tu radi povezan je sa pravednošću. Radi se o kiriji, troškovima života, radnim mjestima“, dodaje on.

Očito grupa želi da proširi tematski spektar i da zaštitu klime poveže sa „dobrim životom“. Zar to nije protiurječnost, jer je „dobar život“ do sada bio povezan sa visokom emisijom ugljen-dioksida? Telen ne misli da je tako. „Naravno, moramo svjesnije da se ophodimo prema resursima, ali život ne mora da bude lošiji zbog toga. Imamo tehnologije.“

Pitanje je gdje su sada pritisak i nepopustljivost koje su povezivali sa Posljednjom generacijom. Karla Hinrihs za nedjeljnik Špigel kaže: „Ne želimo prevrat.“ Dodaje: „Ako budemo uspješni, onda će sve što smo uradili sigurno jednom biti označeno kao mirna revolucija“.

Jednom. Izgleda da Posljednja generacija više ne vjeruje da samo trenutno radikalno prestrojavanje može da pomogne globalnoj klimi.