Postoji opasnost od propasti monetarne unije
6. oktobar 2011List Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome članku o Grčkoj piše o gospodarskim mogućnostima te zemlje i iskorištavanju ekonomskih potencijala, ali i o kuriozitetima koji su karakteristični za grčku ekonomiju.
FAZ tako o grčkoj ekonomiji piše da "bez zdravog gospodarskog rasta s većim izvoznim udjelom, ova balkanska zemlja neće moći prevladati krizu. Ali otkud da dođe taj rast?" - pita FAZ, napominjući da se u Grčkoj tako često kao odgovor na to pitanje navodi: turizam i poljoprivreda.
Talijansko maslinovo ulje ustvari grčko maslinovo ulje
Ovaj list se u svezi s tim osvrće na jednu novu studiju o mogućnostima gospodarskog rasta grčke ekonomije, a o kojoj se dosta raspravlja u Grčkoj. "To veoma detaljno djelo s nekoliko iznenađujućih rezultata novi naziv 'Grčka za deset godina'. Na početku se autori posvećuju analizi grešaka i propusta te nabrajaju slabosti grčke ekonomije. U glavnom dijelu analize je, međutim, riječ o tome kako Grčka može naučiti iz tih grešaka.
Jedan dobar, u grčkim medijima često citiran primjer se tiče izvoza maslinovog ulja. Grčka je treći najveći proizvođač maslinovog ulja na svijetu, ali oko 60 posto grčkog eksporta ide u Italiju. Puno toga 'talijanskog maslinovog ulja', koje Nijemci i drugi zapadnoeuropski kupci nabavljaju u skupim delikatesnim trgovinama, ustvari potječe iz Grčke. Zakonodavstvo koje je neprijateljski ustrojeno prema investicijama (i djelomično nedostatak poduzetničkog duha) se pobrinulo za to da se grčke masline samo u iznimnim slučajevima na licu mjesta dalje prerađuju", komentira FAZ i navodi sličan "kuriozan" primjer "grčkog feta sira", čiji udio na svjetskom tržištu iznosi 28 posto.
"Postoji niz takvih primjera. Samo kroz pojačanu industrijsku preradu poljoprivrednih proizvoda kao i njihovu profesionalnu komercijalizaciju bi se, prema procjenama u McKinsey izvješću (američka savjetodavna organizacija, op.a.), u narednom desetljeću moglo stvoriti 120.000 novih radnih mjesta u Grčkoj te bi se trgovinska bilanca mogla poboljšati za 1,2 milijarde eura godišnje." - navodi FAZ.
Hoće li nakon dužničke opet uslijediti globalna kriza?
List Süddeutsche Zeitung (SZ) se u svome članku o dužničkoj krizi u pojedinim eurozemljama osvrće na uzroke krize i kriza i na opasnost od nove krize nakon trenutačne u Europi. SZ piše o njemačkom stavu po tom pitanju te komentira:
"Angela Merkel krize rado dijeli na različite faze. To stvari čini preglednijima i lakše objašnjivima. Prema tumačenju savezne kancelarke svijet se trenutačno nalazi u trećoj fazi globalne financijske krize, koja je započela 2007. krizom bankovnom sektora, 2009. prerasla u gospodarsku krizu i 2011. svoj vrhunac dostignula u dužničkoj krizi država. Sve je to točno, ali da tu nema riječi 'vrhunac': naime, veoma je upitno je li trenutačna gužva oko Grčke doista predstavlja vrhunac cijele nevolje, ili će nakon faze tri uslijediti i faza četiri - jedna nova kriza bankovnog sektora, uzrokovana kroz jedan ili više bankrota u Europi."
"Na koncu bi Merkel i njezini suborci u EU-u i G20 stajali točno tamo gdje su 2007. bili započeli s poslom. Razlika je sada ta da su banke, poduzeća i države lošije pripremljene za drugu kriznu rundu, nego što su to bili za prvu. Opasnost je, dakle, velika da bi mogao propasti i europski fond za spašavanje (tzv. kišobran za euro), i na koncu i monetarna unija." - komentira SZ.
Priredila: Marina Martinović
Odgovorna: urednica: Belma Fazlagić-Šestić