Požari: Je li EU spremna na borbu?

Požari ponovo haraju Grčkom, godinu dana nakon što su u plamenu vatre nestali domovi ljudi i njihovi maslinjaci, zahvatajući područje veće od New Yorka i ostavljajući iza sebe prah i pepeo. Vatrena stihija u Grčkoj 2023. godine bio je najveći požar ikada zabilježen u Evropi.

Iako požari izbijaju svake godine, rastuće temperature i periodi bez padavina dovode do suša i vremenskih uslova, koji pogoduju požarima i čine ih dužim, silovitijim i težim za gašenje. Oni su u Evropi, kao i širom svijet  sve intenzivniji i rašireniji. Samo u 2023. godini spaljeno je područje dvostruko veće od Luksemburga, čime je prouzrokovana šteta od više od 4 milijarde eura (4,3 milijarde dolara), a u atmosferu ispušteno 20 megatona emisija CO2  — što odgovara gotovo trećini svih godišnjih emisija CO2 iz međunarodnog vazdušnog saobraćaja u EU.

S obzirom na to da se očekuje porast temperatura, koje povećavaju rizik od požara širom Evrope, je li kontinent spreman na borbu sa takvim katastrofama?

EU svjesna problema

"Šumski požari postaju sve veći problem," kaže Balazs Ujvari, glasnogovornik Evropske komisije. "Sve više nailazimo na situacije u kojima države članice nisu u stanju nositi se s njima."

Fokus EU u kontekstu adekvatnog odgovora na požare do sada je bio na proširenju sposobnosti gašenja požara putem EU-mehanizma za civilnu zaštitu i RescEU programa, koji pružaju podršku zemljama koje se suočavaju s ekstremnim požarima. Prošle godine, flota aviona, helikoptera i vatrogasaca udvostručila se, a požar u Grčkoj mobilizirao je najveću zračnu operaciju EU za gašenje požara do sada.

Pred ovu sezonu požara, Ujvari je rekao da na raspolaganju stoji 28 aviona i četiri helikoptera, kao i 556 vatrogasaca stacioniranih u četiri EU-zemlje sklone požarima. Dodatnih 600 miliona eura je dodijeljeno za dalje širenje flote do kraja desetljeća. Ujvari je dodao da EU također može obezbijediti satelitske snimke pogođenih područja iz svog satelitskog sistema Copernicus, kako bi pomogla lokalnim vlastima u praćenju i suzbijanju požara.

Samo gašenje požara nije dovoljno

Ipak, neki naučnici i stručnjaci za politiku tvrde da bi EU mogla učiniti više kako bi spriječila izbijanje požara. Oko 90% sredstava EU za borbu protiv požara usmjereno je na odgovor, a samo 10% na prevenciju, glasi procjena Anne Deparnay-Grunenberg, njemačke predstavnice zakonodavnog tijela EU

Pojava požara koje je izuzetno teško staviti pod kontrolu — poput onih tokom sezone požara u Portugalu 2017. godine, u kojima je spaljeno ukupno 500.000 hektara zemlje i koji su odnijeli preko 100 života — pokazuje limite u pogledu adekvatnog odgovora na požare i stavljanju ovog pitanja pod prioritet, ističe Alexander Held, viši stručnjak iz Evropskog instituta za šume.

"Nauka i iskustvo nam govore da za sprječavanje ovih katastrofalnih požara nema smisla ulagati u gašenje požara jer ih ne možete ugasiti. Jedina stvar, koju možete učiniti, je da spriječite njihovo izbijanje ili osigurate da ne dođe do požara, koji bi prešao granicu kontrole," rekao je ovaj ekspert.

Da bi se to postiglo, EU treba poticati mjere prevencije, dodao je Alexander Held.  "Što su  klimatskih promjene intenzivnije, to bismo više trebali ulagati u smanjenje rizika od požara, odnosno stepena zapaljivosti."

Intenzivnije upravljanje šumama

Postoji mnogo metoda za uspostavljanje održivijeg upravljanja zemljištem i povećanje otpornosti šuma, objasnila je Julia Bognar, voditeljica programa za korištenje zemljišta i klimu u Institutu za evropsku politiku zaštite okoliša.

To uključuje prorjeđivanje i pravilno razmakivanje drveća, smanjenje vegetacije na tlu putem propisanog spaljivanja granja i šiblja ili držanje životinja poput stoke i koza koje jedu suho grmlje i na taj način pomažu ukloniti ovo svojevrsno „gorivo" u širenju požara.

Odstupanje od monokultura, poput plantaža eukaliptusa koje su se zapalile u Portugalu 2017. godine, također bi učinilo šume otpornijima. "S većom raznolikošću drveća i starijim drvećem, šume imaju bolju sposobnost zadržavanja vode i sprječavanja suše," navodi Bognar.

Mjere trebaju biti prilagođene klimatskim uslovima pojedinih zemalja, naglšaava pritom Alexander Held, objašnjavajući da bi u toplijim mjestima poput južne Španije to uključivalo propisano spaljivanje suhog granja i šiblja dok je vrijeme blago i uspostavljanje mozaika različitih načina korištenja zemljišta, uključujući ispašu, koja održava biomasu na niskom nivou, jer ona se pretvara u gorivo kada je suha i vruća.

"Ovdje([u centralnoj Evropi) otpornost znači promicanje listopadnih, mješovitih, sjenovitih i vlažnih šuma," dodaje Held i pojašnjava da bi tehničke mjere poput protupožarnih brana ili „tampon-zona" duž šumskih puteva, također bile od pomoći. Također je dodao da je ključno poticanje više ljudi da se vrate u ruralna područja kako bi upravljali zemljom — uključujući bavljenje organskom poljoprivredom ili šumarstvom.

Veća koordinacija i dugoročna rješenja

Sve je više metoda za prevenciju požara, koje se razmjenjuju i dijele u Evropi, kaže Bognar. To uključuje smjernice za održivo upravljanje šumama koje je objavila Evropska komisija 2023. godine. "Ali ne postoji nužno zajednički napor na nivou EU da se insistira na ovakvim promjenama... pa su te mjere neujednačene," dodala je ekspertica.

Bognar smatra da preispitivanje pristupa EU prema rastućim prijetnjama od požara treba uključivati više dugoročnih rješenja, kao što je donošenje predloženog Okvira za nadzor šuma — koji bi dao jasniju sliku o stanju šuma u Evropi — i provođenje Zakona o obnovi prirode koji, iako oslabljen otporom nekih država članica, ima za cilj podržati otpornost na požare povećanjem biodiverziteta šuma.

Iako se stručnjaci za požare već dugo žale da se nesrazmjerno više finansijske podrške daje za gašenje požara nego u zaštitu od požara, postoje neki fondovi koji se mogu koristiti za prevenciju, ukazuje Held. Istovremeno dodaje kako postoji premalo razumijevanja i koordinacije kako pristupiti toj podršci. Kaže i da nedostaje solidna strategija za prevenciju požara na nivoima ugroženih država.

Jedan od značajnih izuzetaka u tome je Portugal. Nakon razornih požara 2017. godine, zemlja je promijenila svoj pristup u upravljanju šumama, uključujući promicanje sadnje autohtonih vrsta prilagođenih požarima i protupožarnih brana (umjetne površine s manje vegetacije koje djeluju kao barijere u zaustavljanje i usporavanju požara), kao i uvođenje zaštitnih zona oko novih i postojećih kuća i zgrada u rizičnim područjima.

Francuska je također napravila promjene u zakonodavstvu prošle godine, kojima se strožije kažnjavaju vlasnici zemljišta, koji ne čiste šume od grmlja i granja.

Jesus San-Miguel, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Evropske komisije (European Commission Joint Research Centre), smatra da je ključna prepreka to što Evropska komisija može samo davati savjete i podršku. Ali, odgovornost za upravljanje šumama i prevenciju požara leži u konačnici na državama članicama. "Prevencija je spor proces i manje vidljiv nego gašenje požara. Kada imaš više kanadera za gađenje požara, odaješ utisak da radiš mnogo, ali prevencija požara je ono što bi trebalo biti prioritet", zaključuje San-Miguel.

Ovaj članak je prvobitno objavljen 26. juna 2024. godine. Ažuriran je 12. augusta 2024. godine a ovo je izvorna verzija na engleskom.

Izvor: 

https://joint-research-centre.ec.europa.eu/jrc-news-and-updates/wildfires-2023-among-worst-eu-century-2024-04-10_en
EU Joint Research Centre information on 2023 wildfires 

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_2943
European Commission information on rescEU

https://www.oecd.org/climate-change/wildfires/policy-highlights-taming-wildfires-in-the-context-of-climate-change.pdf 
Taming Wildfires in the Context of Climate Change, OECD report