Precizno tumačenje poruka Angele Merkel
10. maj 2018
Nakon sastanka u Berlinu u srijedu (9.5.), predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je izjavio da je najviše bilo govora o Izbornom zakonu. „Došlo je do pojašnjavanja stavova pred kancelarkom Merkel koja je raspoložena da pomogne oko Izbornog zakona jer su prijatelji iz Evrope zabrinuti da nećemo moći formirati institucije vlasti, da ćemo poslati lošu poruku za naš evropski put i da nećemo moći početi pregovore s Evropskom unijom (EU). Potrošili smo sat vremena pojašnjavajući detalje, a gospođi Merkel i njenim savjetnicima smo rekli da je problem u sudaru dva principa“, rekao je Izetbegović u izjavi za Al Jazeeru.
Izetbegović je ponovio da je nemoguće uskladiti ono što zastupa član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović sa građanskim principima iz Ustava BiH i presudama iz Strazbura. Osvrnuo se i na predstojeći angažman Venecijanske komisije, dodajući da je kancelarka Merkel postavljala i druga pitanja. „Angela Merkel nas je pitala da li će turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan doći u Sarajevo, da li smo ga pozvali, da li će održati skup. Rekao sam da ću i ja s Erdoğanom prisustvovati skupu Unije evropskih turskih demokrata. Ni Merkel ni Erdoğan nisu šefovi BiH, ali su svi dobrodošli u ovu zemlju“, rekao je Izatbegović, dodajući da pomenuti skup ni po čemu nije sporan.
Pejo Gašparević: „Njemačka ima najviše šansi da pomogne“
Komentirajući za Deutsche Welle susret u Berlinu, politički analitičar Pejo Gašparević naglašava da od svih evropskih zemalja Njemačka ima najviše šansi pomoći uklanjanju blokada oko izmjena Izbornog zakona BiH. On ističe da Berlin gradi svoju geopolitičku poziciju balansirajući između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, što bi inicijativi kancelarke Angele Merkel za izmjenu Izbornog zakona dalo dodatnu težinu, jer njen glas ostavlja podjednako snažan dojam na političke lidere sva tri konstitutivna naroda u BiH.
„Osim toga Njemačka već desetljećima prima na stotine hiljada gastarbajtera iz sva tri konstitutivna naroda iz BiH što kod političke publike u BiH kreira odnos poštovanja prema toj zemlji. Ukoliko bi se respekt političke publike prema Njemačkoj prenio i na političke stranke i institucije u BiH, onda bi zahtjev kancelarke Merkel za izmjenom Izbornog zakona dobio novu dimenziju. Čini se kako je kancelarka iznimno svjesna sadašnjih okolnosti u BiH i rizika koji bi se producirali neusvajanjem promjene izbornog zakona te je njen prijedlog da se Izborni zakon 'hitno' promijeni, mogući nagovještaj aktivnijeg djelovanja Njemačke u tom smislu. Kancelarka je posebno naglasila da ne želi bolokadu institucija u BiH“, kaže Gašparević.
Efekti Erdoğanovog „predizbornog skupa"
Novinarka i urednica Radija Otvorena mreža Rubina Čengić vjeruje da je njemačka kancelarka Angela Merkel ovoga puta više bila zainteresirana za predstojeću posjetu Recepa Tayyipa Erdoğana Sarajevu, negu za eventualne promjene Izbornog zakona.
„Bojim se da Bakir Izetbegović nije najbolje shvatio zašto ga kancelarka Merkel pita o dolasku Erdoğana. Dovoljno je loše to što će Erdoğan u Sarajevu održati skup koji je zabranjen u Njemačkoj i Austriji, a bit će još gore za BiH ako iz Sarajeva odu Erdoğanove poruke protiv Evrope. Kancelarka Merkel je sigurno zabrinuta i oko provedbe izbornih rezultata, jer postoji realna opasnost da u BiH ostane ista vlast koja se pokazala kao nesposobna da državu vodi ka Evropskoj uniji. Izbori su raspisani, šanse za promjenu Izbornog zakona sve su manje, a predizborna kampanja je već počela. Merkelova je, dakle, s razlogom zabrinuta da u BiH nema unutrašnje snage koja bi pokrenula pozitivne procese. Britansko-njemačka inicijativa je, po svemu sudeći, propala i kancelarka vjerovatno ne razumije kako je moguće da neko ko nije u stanju sam riješavati sopstvene probleme ne želi pomoć drugih“, kaže Rubina Čengić za Deutsche Welle.