Preko Europske unije do boljeg života Roma?

Nakon isteka Europskog desetljeća integracije Roma 2005.-2015. se pokazalo da su inicijative za pojačanu integraciju Roma u europskim zemljama i dalje potrebni element manjinske politike. I to ne samo u zemljama članicama Europske unije koje su preuzele nacionalne strategije za integraciju Roma nego i u budućim članicama.

Sada bi, kako se čulo na berlinskoj radionici Projekta Integracija Roma 2020., kojeg su zajednički pokrenuli Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) i Zaklada otvoreno društvo uz pomoć Europske unije, trebalo otići još korak dalje. Zadaća ovog projekta je, kako se to kaže u njihovoj brošuri, da „radi na jačanju institucionalnih obaveza vlada da u glavne politike i nacionalni proračun uvrste i ispune konkretne ciljeve vezane uz integraciju Roma".

Time bi se trebao smanjiti društveno gospodarski jaz između Roma i neromskog stanovništva na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Jedan od mehanizama za postizanje ovog cilja je i uključivanje ove strategije u proces približavanja Europskoj uniji.

Pitanje Roma uvrstiti u pregovarački proces

Kada je u pitanju najveća zemlja zapadnog Balkana s najvećim brojem pripadnika romske manjine, Srbija, situacija je, kako za DW kaže Osman Balić, direktor Lige Roma Srbije, uznapredovala u pozitivnom smjeru.

„Nama je pošlo za rukom da pitanje Roma dignemo u vrh prioriteta u procesu pridruživanja. Mi imamo poseban akcijski plan za Rome u okviru procesa pridruživanja za Poglavlje 23. i Poglavlje 19 (zapošljavanje) što nam je vrlo bitno. Dosada nije bilo takvih pristupa romskom pitanju kada se radilo o pregovorima sa zemljama poput Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Hrvatske", rekao je Balić.

Ti procesi su se odvijali prije Desetljeća integracije Roma 2005.-2015. pa još nisu u punoj mjeri bili zahvaćeni i ovim osjetljivim političkim pitanjem, a nakon ulaska tih zemalja u Europsku uniju je zanimanje za pitanja Roma splasnulo. To se ne bi smjelo ponoviti kada su u pitanju buduće članice. Zato je i cilj pitanje integracije Roma uvrstiti i u sam pregovarački proces.

Neda Korunovska, koordinatorica programa Romske inicijative pri Zakladi "Otvoreno društvo" ukazuje na to da bi i zemlje zapadnog Balkana na sljedećem sastanku tzv. Berlinske inicijative početkom srpnja u poljskom Poznanu trebale usvojiti zajedničku izjavu kojom se obvezuju na uključivanje pitanja integracije Roma u temeljne političke programe.

Konkretni ciljevi

No za razliku od dosadašnjih procesa proširenja, pitanje integracije Roma se ne bi trebalo odvijati kroz nacionalne strategije. „Nacionalna strategija nije mjerljiva kategorija i možemo ju tumačiti ovako i onako. Naš je cilj da vlade preuzmu konkretne i ambiciozne, ali i ostvarive ciljeve u svim područjima koja su bitna za Rome, kao što je zapošljavanje, obrazovanje i sl.

Zato će vlade zapadnog Balkana u Poznanu potpisati novu deklaraciju u kojoj će se obvezati na određene ciljeve koje same žele ostvariti tokom procesa pridruživanja", kaže Korunovska. U to spadaju legalizacije romskih naselja ili ostvarivanje ciljeva pohađanja škola kod romske djece. Jer: „Stvarno je sramota da pola romske djece u Albaniji i Crnoj Gori ne završava ni osnovnu školu", kaže Korunovska.

Ne djeluju sve reforme pozitivno

Osman Balić je svjestan da će Romi blagodati sadašnjeg političkog djelovanja, što se konkretno odnosi i na programe zapošljavanja ili obrazovanja, u potpunosti osjetiti tek u budućnosti.

No neki elementi reformi koje se odvijaju kroz proces približavanja ne djeluju na poboljšanje položaja Roma u društvima zapadnog Balkana nego suprotno. Korunovska ukazuje na jedan specifični problem:

„U Makedoniji je recimo naročito zanimljivo pitanje katastra i vlasničkih knjiga nekretnina. U sklopu približavanja EU traži da se zemljišne knjige srede zbog tržišta. Romi koji često žive na parcelama koje nisu uknjižene će u budućnosti imati problema", kaže Korunovska za DW.

Romi, narod u usponu

U Bosni i Hercegovini je situacija po mnogo čemu, pa tako i po pitanju integracije Roma, zbog državnog ustroja specifična. Dervo Sejdić, aktivist Romskog informativnog centra iz Sarajeva je zaključio kako Romi u BiH usprkos činjenici da je zemlja još daleko od statusa kandidata za prijem u EU, profitiraju od predpristupnog procesa.

„Romska zajednica očekuje da će BiH u procesu približavanja prilagoditi svoje zakone na području socijalne i kulturne politike i politike zaštite ljudskih prava", rekao je Sejdić. Unatoč specifičnosti zemlje BiH, Sejdić ne smatra da su problemi Roma u ovoj zemlji drugačiji nego u susjedstvu.

„Problemi su isti: socijalna i stambena pitanja, pitanje obrazovanja. Jedno je u BiH teže jer za svaku odluku se mora imati tri ruke. A to je ako pogledate trenutnu političku situaciju, sve, samo ne jednostavno. Drugdje u regiji je to ipak malo jednostavnije", zaključuje Sejdić koji kaže da je ono malo što se za Rome postigne zasluga aktivista iz nevladinog sektora. No on istodobno inzistira na daljnjem traženju partnera unutar državnih institucija.

No Osman Balić smatra da su Romi i u jugoistočnoj Europi i drugdje u Europi narod koji posljednjih godina bilježi pozitivne pomake upravo zahvaljujući aktivnostima na nadnacionalnoj razini. No isto tako je svjestan da je otpor nacionalističkih snaga svugdje u Europi još vrlo jak.

„Mi smo narod u usponu i kao takvi smo kost u grlu desničarima što se vidjelo i na posljednjim izborima za Europski parlamenta kada su, npr. u Bugarskoj, desne stranke glasove birača skupljale otvorenom mržnjom protiv Roma", kaže Balić.