Prijeti li rat sudaca?
12. maj 2020
Odluka Europske komisije još nije donesena, objasnio je glasnogovornik Komisije. Pravna služba još preispituje posljedice presude Saveznog ustavnog suda i tek nakon toga će kolegij u Bruxellesu odlučiti je li postupak zbog kršenja ugovora ispravan put za rješavanje toga sukoba, rekao je on. Sukob je nastao tako što je najviši njemački sud protuslovio presudi Europskog suda u vezi s otkupom državnih obveznica od strane Europske središnje banke – iako mu je zapravo podređen. Za sljedeće korake može se uzeti toliko vremena koliko je potrebno, naglasio je dalje glasnogovornik Komisije.
Najprije upozorenje
To znači određeno verbalno razoružanje i ublažava šokantni val koji je u nedjelju zahvatio EU: predsjednica Europske komisije, Njemica Ursula von der Leyen, dala je izjavu u vezi s presudom njemačkog Saveznog ustavnog suda iz Karlsruhea. Komisija će preispitati sljedeće korake koji obuhvaćaju i „mogućnost postupka zbog kršenja ugovora“ Europske unije, rekla je von der Leyen.
Radi se o tri osnovna načela: novčarska politika EU-a u isključivoj je nadležnosti Europske središnje banke, Europsko pravo ima prednost pred nacionalnim pravom i odluke Europskog suda obvezuju sve nacionalne sudove, rekla je predsjednica Komisije dodavši još jednu rečenicu kao udar groma: „Posljednja riječ o europskom pravu izriče se u Luksemburgu. Nigdje drugdje.“ U svakom slučaju ne u Karlsruheu, dala je više nego jasno do znanja predsjednica Komisije.
Ursula von der Leyen nalazi se pod pritiskom. Ona mora članicama Unije iz južne Europe dokazati svoju političku neovisnost. Njoj se stalno predbacuje da njome potajno upravlja njemačka Savezna vlada. Svojim vrlo jasnim očitovanjem ona može pokazati da namjerava obavljati svoju zadaću „čuvarice europskih ugovora“ bez obzira na nacionalne interese.
Pitanje je dakle, je li njemački Savezni ustavni sud prekršio pravo Europske unije time što je načelnu presudu Europskog suda iz 2018. prilično oštro označio „metodički neprihvatljivom“? I može li postupak zbog kršenja ugovora EU-a u ovom slučaju uopće biti koristan? Njegova zadaća bi bila da se jednu članicu navede da se ponovo ponaša u skladu s ugovorima EU-a. Ali, presudu Saveznog ustavnog suda takav postupak ne može ukloniti.
Prijeti li međusobni rat sudaca?
Postupak zbog kršenja ugovora EU-a na kraju završava na Europskom sudu, ako tužena strana – ovdje dakle njemačka Savezna vlada – ne može ranije otkloniti ono za što ju se optužuje. To bi vodilo donekle apsurdnoj situaciji da bi vrhovni suci u Luksemburgu na kraju morali odlučivati o sebi i svojoj vlastitoj presudi iz 2018. godine. Na drugoj strani bi bili suci Saveznog ustavnog suda sa svojom tvrdnjom da je Europski sud prekoračio svoje ovlasti kad je Europskoj središnjoj banci u vezi s otkupom državnih obveznica takorekuć dao ESB-u pravni bjanko-ček.
Sud u Luksemburgu je već posegnuo za oružjem. Nakon kratkog razmišljanja objavio je prošlog petka da odjeli Suda „ne komentiraju presude nacionalnih sudova“ – da bi to ipak učinio, iako ne „sasvim općenito“. Presude kao ona iz Karlsruhea ugrožavaju jedinstvo europskog prava i pravnu sigurnost Unije, kaže se tu. Ranija odluka iz Luksemburga (kao u ovom slučaju) za nacionalni sud je obvezujuća. Samo Europski sud može utvrditi krši li neki organ EU-a kao Europska središnja banka europsko pravo, kaže se dalje.
Problem je ovdje, međutim, da se čini da je nadređenost europskog prava u suprotnosti s Ustavom Savezne Republike Njemačke. Ili da barem suci Saveznog ustavnog suda u Karlsruheu to tako vide. Dosad je taj konstrukcijski problem tako rješavan da je dolazilo do dijaloga najviših sudaca koji su sporne točke prenosili jedni drugima toliko dugo dok nisu pronašli koliko-toliko zadovoljavajuće rješenje.
Ali, nakon teškog slučaja iz Karlsruhea moglo bi doći do rata najviših sudaca – a to je scenarij koji je politički krajnje nepoželjan. Predsjednik poljske vlade Mateusz Morawiecki već je prošlog vikenda izrazio zadovoljstvo zbog ove „najvažnije presude u povijesti Europske unije“. Protiv PiS-ove vlade u Varšavi (PiS, vladajuća stranka Pravo i pravda) u tijeku su četiri postupka Europske komisije zbog kršenja ugovora EU-a. Ona sad zaključuje da zemlje članice same mogu odlučivati o tumačenju europskog prava, a ne Europski sud.
Savezna vlada u stupici
Za njemačku saveznu vladu je presuda iz Karlsruhea bila kriva odluka u krajnje nezgodnom trenutku. Berlin 1. srpnja preuzima od Hrvatske rotirajuće predsjedanje EU-om i mora koordinirati mjere za spašavanje gospodarstva nakon korona-krize. U to pripada ne samo fond EU-a, koji se mora financirati zaduživanjem, nego i program ESB-a za daljnji otkup državnih obveznica.
Savezna kancelarka Angela Merkel zbog toga prijepora dospijeva u nezgodnu situaciju. Nju s jedne strane obvezuju odluke Saveznog ustavnog suda. A s druge strane ona ne želi i ne može dovoditi u pitanje prednost europskog prava pred nacionalnim, na čemu se zasniva pravna sigurnost u Europskoj uniji. Angela Merkel nema političkog ni pravnog mača kojim bi mogla rasjeći taj gordijski čvor. Nade Berlina mogu biti samo u izbjegavanju zaoštravanja sukoba.
Može li se dakle u iduća tri mjeseca očekivati mišljenje Europske središnje banke – ili umjesto nje njemačke Bundesbanke – kako bi se zadovoljilo prigovore Saveznog ustavnog suda u vezi s otkupom državnih obveznica? Time bi se politička šteta mogla izbjeći, a prijepor Europskog suda i njemačkog Saveznog ustavnog suda prenijeti na stranice pravnih stručnih časopisa.
Europska središnja banka je već dala do znanja da neće obraćati pozornost na presudu iz Karlsruhea i da će nastaviti s otkupom obveznica. Direktorica njemačke središnje banke Isabel Schnabel u razgovoru za talijanske novine La Repubblica jasno je rekla da samo Europski sud može izricati presude u vezi s Europskom središnjom bankom. Pozicije na obje strane pravnog rova su jasne – sad na scenu moraju stručnjaci za onesposobljavanje političke bombe.