Privlačnost Putina na jugoistoku Europe

Koliko god da je ruski predsjednik Vladimir Putin na Zapadu na udaru kritika zbog njegovih nedemokratskih mjera i imperijalne vanjske politike, u mnogim zemljama jugoistoka Europe je on još uvijek ideal i uzor. Doduše, slovenski domaćin predsjednik Borut Pahor umanjuje značaj ovog posjeta tvrdeći da ako Putin dolazi u Sloveniju da bi obilježio stotu obljetnicu smrti 300 ruskih zarobljenika, to se "ne može tumačiti kao slovenski nož u leđa" Europskoj uniji i drugim članicama NATO-a. Ali dok se ovdje još mora pomalo sramežljivo opravdavati susretljivost moskovskom političaru zajedničkim "slavenskim vezama", u nekim drugim susjednim zemljama državni čelnici sasvim otvoreno iskazuju divljenje Putinu.

Tako je i mađarski premijer Viktor Orban 2012. izrijekom spomenuo Putina kao svojeg uzora u konceptu "iliberalne demokracije" kojem teži i ta zemlja. To se može razumjeti već i ako se sjetimo planova proširenja atomske elektrane Paks, južno od Budimpešte koja je građena u sovjetsko doba i nadama Mađarske da će za ta dodatna dva reaktora od Rusije dobiti kredit od oko 10 milijardi eura.

Makedonija, Grčka...

I Nikola Gruevski koji već deset godina autoritativno vlada Makedonijom je poznati obožavatelj Putina. Zauzvrat, ovog mjeseca mu je i rusko ministarstvo vanjskih poslova pomoglo protiv neprestanih prosvjeda njegovih kritičara. Snage protiv Gruevskog podržavaju SAD i EU, čime je "na Balkanu počelo besramno miješanje u unutrašnje poslove" tamošnjih država, psovala je glasnogovornica ruskog ministarstva Maria Saharova.

Još južnije, u Grčkoj je tradicionalno prijateljstvo s Rusijom popločano i mnogim razočarenjima. Duhovna veza već po zajedničkoj, pravoslavnoj vjeri je počela još u doba okupacije Grčke od turskih zavojevača u 19. stoljeću. Nakon Drugog svjetskog rata i u građanskom ratu u Grčkoj (1947-49.) su Grci stekli dojam da su ih Sovjeti ostavili na cjedilu kada je Kremlj, iz geopolitičkih razloga, obustavio podršku grčkim komunistima.

Lanac razočaranja seže sve do najnovije euro-krize. Grčki premijer Cipras je prošle godine čak dva puta bio u Moskvi, nadajući se tamo dobiti financijsku pomoć. I prilikom povratnog posjeta Putina Grčkoj ovog lipnja, Atena se nadala velikodušnoj ruskoj ponudi za privatizaciju grčkih željeznica. I ta se nada izjalovila, a posao su dobili Talijani.

Ali prije svega - Srbija

Tu je onda i predsjednik srpske polovice Bosne i Hercegovine Milorad Dodik koji posljednjih mjeseci neprestance mašta o obilnim kreditima iz Rusije koji bi spasili taj entitet od financijske propasti. Doduše, nema baš nikakvih znakova da bi takvi krediti doista mogli biti dodijeljeni.

I Srbi u Crnoj Gori - gotovo polovica stanovništva - polažu velike nade "velikog brata" iz Moskve. On se doista posljednjih mjeseci usprotivio planiranom pristupu Crne Gore NATO-u i, kao i crnogorski Srbi, traži da se o tome održi referendum makar svi znaju da za to neće dobiti većinu.

Ali najvatrenije pristaše Putina se mogu naći u Srbiji. Predsjednik Nikolić se godinama zalagao da njegova zemlja postane jedan element Ruske Federacije. Srpska manjina na Kosovu je već prije nekoliko godina tražila od Putina da jos da status ruskih državljana i da građani dobiju ruske dokumente kako bi se zaštitili od albanske većine.

Sam kandidat za članstvo u EU, Srbija uporno odbija sudjelovati u gospodarskim sankcijama EU protiv Rusije, opravdavajući to "velikim prijateljstvom" sa Rusijom. Doista, održavaju se i vojne vježbe sa Rusijom. Moskvi je kod Niša na jugu Srbije dozvoljena i uspostava vojne baze, kako je objašnjeno - za humanitarne ciljeve. Tamošnji mediji javljaju kako se planira još jedna baza, kod Zrenjanina na sjeveru Srbije. A Putin je prije dvije godine u Beogradu pozdravljen vojnim mimohodom, prvim koji je tamo održan u posljednjih gotovo 30 godina.

Sveprisutan srbijanski premijer Aleksandar Vučić je i ovog mjeseca opet bio kod svog uzora u Moskvi, a tamošnji mediji već godinama uporno prikazuju Putina kao primjer političara koji samo želi mir u čitavom svijetu. On se obračunava sa terorizmom na Bliskom istoku i opire se Zapadu koji želi proširiti svoj utjecaj na Balkanu, čuje se ako se prate mediji u Srbiji. A tabloid vjeran vladi u Beogradu "Informer" i na naslovnoj stranici poručuje: "Bez Putina nema mira u Europi."