Privreda zapadnog Balkana i njezina zelena budućnost

U Berlinu se trenutno redaju konferencije s visokim predstavnicima Njemačke, Europske unije i zemalja zapadnog Balkana: prošlog tjedna sastanci na ministarskoj razini, prvo ministara unutarnjih a zatim i vanjskih poslova, a početkom ovog tjedna i ministri energetike. Razlog ovih intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Berlinu je samit zemalja zapadnog Balkana i EU-a u sklopu Berlinskog procesa koji se početkom studenog održava u Berlinu.

Za bolju mobilnost u regiji

Prvi rezultati ovih sastanaka već su vidljivi: na susretu ministara vanjskih poslova je obznanjeno kako će na samitu biti potpisano nekoliko sporazuma koji će omogućiti bolju mobilnost ljudi i roba na prostoru zapadnog Balkana. Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock rekla je kako će ovi sporazumi olakšati ne samo svakodnevicu običnih građana nego i poduzetnika koji će od sada moći lakše obavljati svoje poslove unutar regije zapadnog Balkana.

Lakša komunikacija i poboljšanje privrednih veza zemalja zapadnog Balkana kao neka vrsta pripreme na kasnije veće, zajedničko tržište Europske unije, deklarirani je cilj Berlinskog procesa kojeg je 2014. inicirala tadašnja njemačka vlada.

Bolja gospodarska suradnja unutar regije bila je i temom Gospodarskog foruma sa zemljama zapadnog Balkana koja je u organizaciji Saveza njemačkog gospodarstva za istočnu Europu (Ost Ausschuss) i Njemačke industrijske i trgovinske komore održana kao popratni program predstojećeg samita. Zajedničko tržište je stajalo u središtu rasprava stručnjaka i predstavnika institucija ali pod aspektom aktualne energetske krize. Zato je i forum nazvan "U susret otpornom zajedničkom regionalnom tržištu".

Potencijali za zelenu energiju

Nina Drakić, predsjednica Ekonomske komore Crne Gore i članica upravnog odbora Investicijskog foruma Western Balkans 6, smatra da zelena agenda još uvijek u regiji nije naišla na potpuno razumijevanje iako krije velike potencijale. "MI se u regiji susrećemo u svakodnevici s izazovima druge vrste tako da nama zelena agenda još uvijek nije na vrhu ljestvice interesa. No isto tako kažemo da je ova kriza šansa i da ovu krizu trebamo iskoristiti kako bi diverzificirali energetski sektor i ojačali onaj dio koji se oslanja na održive izvore za što naša regija ima mnogo potencijala", kaže Drakić u razgovoru za DW. 

Da podsjetimo: Europska unija je na zapadnobalkanskom samitu prošle godine prihvatila akcijski plan za zelenu agendu ove regije koji sadrži ciljeve smanjenja emisija ugljičnog dioksida, povećanje udjela dobivanja energije iz obnovljivih izvora te očuvanje raznolikosti. Do 2030. je kao financijska pomoć predviđeno 9 milijardi eura. Daljnjih 20 milijardi bi trebalo na zapadni Balkan otići u obliku privatnih ulaganja, naravno uz kreditna jamstva.

Iskoristiti krizu

I Thomas Narbeshuber, pri Savezu njemačkog gospodarstva za istočnu Europu zadužen za jugoistok kontinenta, smatra da je aktualna energetska kriza dobar poticaj za ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu. "Mi više ne možemo govoriti o tome sviđa li se nekom ta zelena agenda ili ne. To je stvarnost. Kompanije već preko deset godina u svojim projekcijama uključuju ovu agendu. I mi tu ne govorimo samo o Europi nego o globalnom procesu. U Aziji, Sjevernoj Americi, gdje god da pogledate, vidite da ulagači masovno investiraju u zelenu tehnologiju. Pojednostavljeno rečeno: nadolazeće generacije jednostavno ne žele više proizvode koji nisu proizvedeni na održiv način", smatra Narbeshuber koji za kompaniju BASF već godinama pokriva područje zapadnog Balkana.

Pritom je ova regija zbog svojih potencijala u sektorima solarne energije ili energije vjetara ali i zbog svoje blizine, sve atraktivnija EU tržištu. Državni tajnik u ministarstvu rudarstva i energetike Srbije Zoran Lakičević smatra da je ubrzanje procesa odvajanja od fosilnih goriva dobra stvar ne samo za Srbiju nego i regiju. "Kao što znamo, Srbija veliki dio svoje električne energije dobiva iz fosilnih goriva, posebice ugljena i smanjenje te ovisnosti je dobro ne samo za Srbiju nego i za regiju", rekao je Lakičević na rubu foruma u Berlinu.

Njemački ministar privrede i energetike Robert Habeck (Zeleni) je uoči sastanka ministara energetike EU-a i zemalja zapadnog Balkana, koji je također održan kao priprema za zapadnobalkanski samit 3. studenog u Berlinu, u više navrata ponovio da je želja Njemačke da i zemlje zapadnog Balkana put ka energetskoj neovisnosti vodi preko sve jačeg oslanjanja na održive izvore energije. "Razvoj obnovljivih izvora energije, smanjenje ovisnosti i povećanje stupnja sigurnosti opskrbe. I to prije svega u trenutku kada će regionalna kooperacija između zemalja zapadnog Balkana dalje intenzivirati. Njemačka vlada je spremna, zajedno sa svim partnerima Berlinskog procesa, pružiti podršku na tom putu", rekao je Habeck. Što u prijevodu znači da će EU novca biti samo za energetske projekte koji su orijentirani prema budućnosti.

I brzinu kojom se kreću zemlje zapadnog Balkana prema tom cilju treba ubrzati. Jer, kako je rekao Habeck, aktualna energetska kriza pogađa posebno snažno zemlje ove regije. "Aktualna energetska kriza privrede zemalja zapadnog Balkana pogađa posebice snažno i to zbog visoke ovisnosti ovih privreda od fosilnih goriva. Istodobno je tu ogroman potencijal za razvitak obnovljivi izvora energije", poručio je ministar Habeck. 

Problem stručnosti kadra

Iako je zelena agenda, kao dio službene agende Berlinskog procesa, bila u središtu zanimanja ovog privrednog skupa, govorilo se i o ostalim "vječitim" problemima s kojima se suočavaju ulagači koji žele razviti poslove na zapadnom Balkanu: previše birokracije, nesređene katastarske knjige i prije svega neadekvatna naobrazba stručnog kadra.

"U svim segmentima se suočavamo s problemom strukture radne snage koja ne odgovara potrebama privrede. I to je jedan od problema koji dovodi do toga da se neke investicije ne realiziraju. To se posebno odnosi na proizvodne djelatnosti. Poduzetnici u ovom sektoru jednostavno ne nalaze adekvatnu radnu snagu", kaže Nina Drakić.

I Narbeshuber s pozicije ulagača smatra kako treba i dalje ulagati sve snage u poboljšanje stručne izobrazbe po njemačkom modelu, tzv. dualni sustav obrazovanja. Na pitanje da komentira kritike iz prošlosti kako Njemačka zapravo ovom inicijativom želi obrazovati radnu snagu za vlastite potrebe, ovaj poduzetnik ukazuje na to da se mnogi nakon rada u EU vraćaju u zemlje porijekla. "Mi smo svjesni toga da najveća većina rado ostaje živjeti u svojoj zemlji. Ako mi stvorimo okvirne uvjete za to, poput dobrog obrazovnog i zdravstvenog sustava i kvalitetnog radnog mjesta, onda neće biti odljeva dobre radne snage. Mi imamo slučajeve kod proširenja EU-a da se oni koji su se iselili sada djelomice vraćaju", zaključuje Narbeshuber. No on ukazuje na to problem manjka radne snage nije samo problem zapadnog Balkana nego i čitave Europe.

Snježana Köpruner, direktorica GS – Tvornice mašina Travnik također smatra da je srozavanje kvalitete obrazovanja jedan od većih problema s kojima se suočava privreda na licu mjesta ali i ulagači. "Nakon ratova je tehnološka razina cijele regije izuzetno pala.i bez pomoći naših kupaca sa zapada i prijenosa znanja mi sigurno ne bi uspješno poslovali", kaže Köpruner u razgovoru za DW i zaključuje: „Neka političari osiguraju atmosferu u kojoj neće biti mržnje a mi ljudima ponudimo dobri plaćena radna mjesta i ljudi više neće odlaziti".