Protuminsko djelovanje nakon poplava

Profesionalni deminer M.G. iz Viteza poginuo je kod Maglaja 8. avgusta 2014. od mine koja je pomjerena u majskim poplavama. Mjesec dana kasnije kod Domaljevca je poginula još jedna osoba, a druga je teško povrijeđena u eksploziji naprave koja je, najvjerovatnije, pokrenuta tokom poplava u BiH. Od majskih poplava, samo na području Brčko distrikta pronađeno je više od 80 minsko-eksplozivnih sredstava uz rijeku Savu na područjima gdje ih ranije nije bilo.

Prema raspoloživim podacima, poplave koje su proteklih mjeseci u više navrata pogodile BiH, pokrenule su najmanje 2.000 mina i drugih eksplozivnih naprava. Najviše pomjerenih minsko-eksplozivnih naprava pronađeno je uz rijeku Savu i donje tokove njenih pritoka. Poplave su uništile i mnoge ploče s upozorenjima na opasnost od mina i druge oznake obilježenih minskih polja. Pored Posavine, vodene bujice pokrenule su i mine na području Bosanske Krupe, Doboja i Maglaja.

Upozorenja koja mogu spasiti živote

Nakon poplava i klizišta u BiH, Centar za uklanjanje mina (BHMAC) upozorio je građane da samoinicijativno ništa ne poduzimaju na uklanjanju mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Kako su poplave i klizišta sa sobom donijele i mine sa nekadašnjih ratnih linija razgraničenja, BHMAC podsjeća stanovništvo ugroženog područja da u slučaju otkrivanja mine ili druge naprave odmah obavijesti nadležne, odnosno Civilnu zaštitu, policiju, Oružane snage BiH ili timove BHMAC-a.

Mine pokrenute u nedavnim poplavama ne ugrožavaju samo bh. područja, pa su nadležni regionalni zvaničnici udružili napore kako bi se što efikasnije suočili s ovom pojavom. U Sarajevu se (15. i 16. septembra) održava regionalna radionica povodom predstavljanja projekta „Protuminsko djelovanje nakon poplava - regionalni odziv u krizi, razvoj tehnologija i izgradnja kapaciteta“. Radi se o odgovoru državnih deminerskih centara iz BiH, Hrvatske i Srbije na poplave koje su zahvatile regiju.

Regionalni napori

„Najveći korisnici projekta bit će građani BiH, koji su zahvaćeni poplavama. U ovoj zemlji poplavljeno je 810 kvadratnih kilometara. Od toga su 83 kvadratna kilometra poplavljena u područjima zagađenim minama. To su otprilike 33 lokacije u centralnoj i sjevernoj BiH od Krivaje do Posavine, gdje će 43 kvadratna kilometra biti predmet ovog projekta, rekao je pomoćnik direktora Centra za uklanjanje mina u BiH Ahdin Orahovac.

Ugrožene lokacije bit će pregledane i zračnim letjelicama, opremljenim savremenim digitalnim kamerama kojima će se snimati stanje na terenu. Podaci će potom biti analizirani u centrima za deminiranje. Uz pomoć zračnog izviđanja i u kombinaciji sa drugim metodama terenskog rada, želi se uspostaviti sistem kojim će se moći upravljati preventivno u bilo kojoj situaciji koju karakterišu klimatske i druge nepogode.

Korist za sve

„Regionalni ekpertni tim, formiran nakon poplava, veoma brzo je usaglasio svoje programske ciljeve i početne stavove. Na osnovu toga je ustanovljeno da je tokom poplava najviše pogođena BiH, gdje treba usredotočiti i najveći napor“, rekao je direktor srbijanskog Centra za deminiranje Branislav Jovanović. Dodao je da će regija imati koristi od ovog projekta „s obzirom na to da će nakon njega izaći procedure i metode koje se mogu koristiti u cijelom svijetu“.

Direktor Centra za deminiranje Hrvatske Dražen Jakopec kazao je da su deminerski centri u regiji pokazali da mogu napraviti rezultat, koji je „posljedično vezan za minski problem koje imaju BiH, Hrvatska i Srbija“. „Bit ću sretan ako ovaj projekt iznjedri modele, postupke i procedure koje će druge svjetske zemlje moći koristiti“, rekao je Jakopec, dodajući da su mine veliki problem u sigurnosnom, priivrednom i ekološkom smislu u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.