Rat u Ukrajini: Savjet bezbijednosti – „tigar bez zuba“

Jedan video-snimak iz rata u Ukrajini pušten je prošle nedjelje pred Savjetom bezbijednosti u Njujorku. Prema riječima britanske predstavnice u Ujedinjenim nacijama, Barbare Vudvord, na njemu su prikazane „užasne slike" civilnih žrtava u Buči, predgrađu Kijeva. U govoru pred članovima Savjeta bezbijednosti, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je okrivio Rusiju za „ratne zločine".

Ali, bez obzira kako optužbe zvučale, to nema ama baš nikakve posljedice po Rusiju u tom najuticajnijem tijelu Ujedinjenih nacija koje ima pet stalnih i deset drugih, nestalnih članica. Razlog: Rusija kao jedna od stalnih članica ima pravo veta. To znači da, ako samo jedna od tih država – SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – stavi veto, ona može da blokira bilo koju odluku. A to je ono što je Rusija uradila samo dan nakon napada na Ukrajinu 24. februara. Savjet je stavio na raspravu rezoluciju prema kojoj je trebalo da se odmah okončaju ruski napadi, a Rusija je stavila veto na rezoluciju.

-pročitajte još: Jesu li ruski napadi na ukrajinske bolnice ratni zločini?

Savjet snosi „primarnu odgovornost“ za svjetski mir

Prema članu 24. Povelje Ujedinjenih nacija, države-članice UN – trenutno ih ima 193 – trebalo bi da Savjetu prenesu „primarnu odgovornost za obezbjeđivanje međunarodnog mira i bezbijednosti". Ali, šta ako jedna od stalnih članica sama povede agresorski rat?

„Gdje je onda bezbijednost koju bi Savjet bezbijednosti trebalo da osigura", retorički je upitao ukrajinski predsjednik Zelenski. Zvaničnici Savjeta trebalo bi da obezbijede „uklanjanje Rusije kao agresora i izazivača rata, tako da više ne može da blokira odluke o sopstvenoj agresiji". Bez korenitih reformi, Savjet bezbijednosti bi mogao da se „raspusti", a Ujedinjene nacije bi mogle da budu „ugašene".

Rusija više nije u Savjetu za ljudska prava – kao što jedno vrijeme nisu bile SAD

Dok je izbacivanje Rusije iz Savjeta bezbijednosti praktično nemoguće, tu zemlju izbacuju iz drugih međunarodnih tijela ili se pak sama povlači. To je bio slučaj sa Savjetom Evrope odakle se povukla, a prije neki dan suspendovano je članstvo Rusije u Savjetu za ljudska prava UN. Međutim, mišljenje o tome nije bilo baš jedinstveno: 93 članice glasale su za, ali i 24 protiv, uključujući Alžir, Boliviju, Kinu, Kubu, Sjevernu Koreju, Eritreju, Etiopiju, Iran i Siriju. To su zemlje u kojima Rusija ima uticaj ili koje, npr. kao Kina iz strateških razloga, podržavaju Rusiju.

-pročitajte još: Njemačka i zločini u Buči: zaprepaštenost, gnjev i zahtjevi za novim sankcijama

Da odsustvovanje iz Savjeta za ljudska prava nije ruska specijalnost, pokazale su Sjedinjene Američke Države pod Donaldom Trampom: one su suspendovale članstvo 2018., ali su se 2021. vratile pod Trampovim nasljednikom Džozefom Bajdenom.

Ali, Savjet za ljudska prava u Kremlju ne vrijedi mnogo. „Ne brinemo previše o tom tijelu", rekao je za DW prošle nedjelje bivši zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Fjodorov. „Za nas je, naravno, najvažniji Savjet bezbijednosti i naša sposobnost da i dalje budemo tamo i zastupamo svoje stavove", rekao je Fjodorov. Ipak je priznao: „Slažem se da postoji rizik da Rusija postane sve izolovanija."

Savjet odražava svijet od 1945. godine

„Ako država s pravom veta prekrši pravila, onda je Savjet bezbijednosti osuđen da bude beznačajan", kaže politikolog Johanes Varvik sa Univerziteta u Haleu. „Očekujem da će Savjet bezbijednosti na duže biti nesposoban da djeluje, a to znači da će Ujedinjene nacije izgubiti na značaju." Ali, to nije ništa novo: „Sve do okončanja sukoba Istok-Zapad 1989/90. imali smo istu situaciju: međusobno ulaganje veta ili prijetnje vetom s jedne ili druge strane i time potpunu paralizu."

-pročitajte još: Je li dovoljno samo tugovati za Bučom i Srebrenicom?

U svom vatrenom govoru, Zelenski je zahtijevao korjenite reforme UN. Na primjer, „svi regioni svijeta" bi morali da budu „pravično zastupljeni" u Savjetu bezbijednosti. Njegov zahtjev je, međutim, star koliko i sam Savjet bezbijednosti. Deset nestalnih članica, dakle one koje se mijenjaju, biraju se prema regionalnim grupama. Stalne članice, kao što im i ime kaže, ostaju uvijek iste. A to im, zajedno s njihovom moći da ulože veto, daje ogroman uticaj.

Sastav tog „unutrašnjeg kruga" Savjeta bezbijednosti odražava geopolitičku situaciju od prije skoro 80 godina. Tih pet članica su najvažnije države pobjednice u Drugom svjetskom ratu. U to vrijeme, mnoge zemlje u svijetu, na primjer gotovo kompletna Afrika, još uvijek su bile u kolonijalnoj zavisnosti.

Svi reformski napori su propali

Stalno je bilo pokušaja da se reformiše Savjet bezbijednosti. Između ostalih, Brazil, Indija, Japan i Njemačka su 2004. godine izjavili da će se međusobno podržavati za stalno mjesto u Savjetu. Takođe, tu je i ideja da Evropska unija dobije jedno mjesto. Drugi prijedlog jeste da se ukine pravo veta. Ali do sada od toga nije bilo ništa.

„Reforma Savjeta bezbijednosti je beznadežan poduhvat", uvjeren je Johanes Varvik. „To se odnosi i na ukidanje prava veta i na novi sastav članstva, odnosno prijem novih država, bilo sa ili bez prava veta. Jednostavno, ne postoji formula s kojom bi se svih pet sila s pravom veta složilo, a koja bi dobila neophodnu dvotrećinsku većinu u Generalnoj skupštini."

Ali Varvik ne želi da u potpunosti otpiše Savjet. On je, kaže, „uvijek uspijevao da odigra ulogu u pitanjima gdje su se interesi poklapali i to će vjerovatno ponovo biti slučaj u nekom trenutku poslije rata u Ukrajini". Zamislivo je i „uspostavljanje neke vrste ´alijanse demokratija`, na šta su SAD više puta pozivale. „To bi onda bilo nešto poput kontre Ujedinjenim nacijama. Međutim, veoma je upitno da li bi to imalo uspjeha."

No, kada je riječ o ratu u Ukrajini, sva reformska razmatranja ne igraju nikakvu ulogu, a žalbe predsjednika Zelenskog na nevjerodostojan Savjet bezbijednosti neće promijeniti činjenicu da Rusija može da blokira bilo koju rezoluciju koja bi bila protiv nje.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu