Referendum na Krimu, veto u Vijeću sigurnosti

Bez obzira na napore Zapada da diplomatskim putem zaustavi seperatističke akcije vlade na Krimu, na ovom poluostrvu je ove nedjelje (16.3.) počelo održavanje referenduma. Više od 1,8 miliona građana pozvano je na glasanje. Glasački lokali su otvoreni od 7 sati ujutro do 19 sati uveče. Građani na glasačkom listiću mogu da izaberu opciju da su za priključenje Rusiji, ili za povratak na Ustav iz 1992. koji Krimu daje veća autonomna prava. Taj Ustav istovremeno Krimu daje i pravo na otcjepljenje od Ukrajine.

Većina za otcjepljenje

Kako većinu stanovništva čine Rusi, a ruska vojska faktički kontroliše situaciju na ovom poluostrvu, očekuje se da će biti izglasana opcija priključenja Rusiji. Vlada u Moskvi je prilikom razgovora sa predstavnicima zemalja Zapada više puta ponovila kako narod Krima ima pravo na samoopredjeljenje i da želi da se ovo poluostrvo vrati "zemlji matici". Bivši Sovjetski Savez je 1954. godine donio odluku da Krim pripadne Ukrajini. Sevastopolj je više od 200 godina centralna luka ruske ratne mornarice.

Diplomatski "okršaj" u Vijeću sigurnosti UN-a

Zapadne države i vlada u Kijevu su do posljednjeg trenutka pokušavale da spriječe održavanje referenduma. Oni ovaj referendum vide kao kršenje međunarodnog prava. Vijeće sigurnosti UN-a je u protekle dvije sedmice, od početka krize na Krimu, imalo sedam vanrednih sjednica. Sve su ostale bez rezultata. Rusija je u subotu (15.3.) uložila veto i spriječila donošenje rezolucije Zapadnih zemalja o Ukrajini. Ovom rezolucijom su sve države trebalo da budu pozvane da ne priznaju rezultat referenduma.

EU je najavila nove sankcije protiv Rusije. Već u ponedjeljak (17.3.) će na sjednici u Briselu o tome raspravljati ministri vanjskih poslova EU. Planirane su blokade bankovnih računa i zabrana izdavanja viza za određene osobe iz Rusije.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier zatražio je oštrim riečima od vlade u Moskvi da promijeni svoju politiku. "Rusija odbija dogovor o bilo kakvoj opciji izlaska iz krize i u pravcu deeskalacije. Ona stvara novo stanje na terenu koje je za nas neprihvatljivo", izjavio je Steinmeier za list Welt am Sonntag i dodao: "Ako Rusija ne popusti, u ponedjeljak ćemo joj na sjednici ministara EU dati prvi odgovor."

G8 postaje opet G7?

List Spiegel u međuvremenu prenosi kako Rusiji prijeti gubitak članstva u grupi zemalja G8. Sedam najuticajnijih industrijskih zemalja svijeta (grupa G7) trenutno priprema naredni susret lidera ovih zemalja - bez učešća predstavnika Rusije. U vladi u Berlinu su potvrdili samo da se u dogovoru sa ostalim članicama G7 odustalo od prirpema za sastanak G8 koji je trebalo da se održi početkom ljeta u ruskom Sočiju. "Konačna odluka o svemu još nije donesena", prenosi Spiegel riječi jedne predstavnice vlade u Berlinu.

Velika Britanija je kao alternativno mjesto održavanja susreta predložila London. Berlin planira da otkaže i njemačko-ruske konsultacije na nivou vlada koje je trebalo da se održe tokom aprila u Lajpcigu, mada bi moglo i da se desi da dođe do "susreta u malom krugu predstavnika", prenose izvori u vladi Njemačke.

Ruske trupe na jugu Ukrajine

Prelazna vlada u Kijevu u međuvremenu optužuje Rusiju da je svoje trupe poslala u južne dijelove Ukrajine čak i izvan poluostrva Krim. Prema navodima ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova oko 80 vojnika je ušlo u selo Strilkove, koje se nalazi ispred sjeveroistočne obale poluostrva. Vojnici imaju podršku helikoptera i oklopnih vozila. U centru ove vojne operacije je jedna elektrana na gas, navodi proruska vlada Krima koja dodaje da je cilj zaštita postrojenja od napada. Ruski vojnici i proruska milicija kontroliše i neka područja oko mjesta Čongar. Čongar se nalazi oko kilometar izvan granice Krima. Ukrajinska vlada je zatražila da se ove trupe odmah povuku.

Vlada u Moskvi nije se izjasnila o ovim incidentima. SAD provjeravaju izvještaje o pregrupisavanju trupa, navela je ambasadorica SAD-a pri UN-u Samantha Power. Ona je izjavla kako bi upad ruskih jedinica na jug Ukrajine bila "razočaravajuća eskalacija situacije".

Autor: Azer Slanjankić (dpa, afp, rtr, ape)

Odgovorni urednik: A. Šubić