Retroaktivni imunitet zbog Kristijana Šmita
11. decembar 2023Iako svi nivoi u BiH imaju Zakon o imunitetu, koji izabrane predstavnike štiti od građanske odgovornosti a predstavnike zakonodavne vlasti i od krivične odgovornosti, vlast u RS uvodi imunitet od krivične odgovornosti za predsjednika i potpredsjednika RS. Zakon koji je već upućen u parlamentarnu proceduru i o kojem će se poslanici izjašnjavati već na sjednici ovog utorka, definiše postojeći imunitet od krivične i građanske odgovornosti za poslanike u Narodnoj skupštini i delegate u Vijeću naroda, dok se krivična odgovornost predsjednika i potpredsjednika proširuje sa građanske i na krivičnu odgovornost.
„Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade Republike Srpske nisu krivično ili građanski odgovorni i ne mogu biti pritvoreni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti“, navodi se u članu 3. nacrta Zakona o imunitetu.
Imunitet za sve
Dalje, zakon definiše imunitet i za druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti i „druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci“, a protiv kojih se pokrene krivični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
„Lica iz stava 1. ovog člana protiv kojih je pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika imaju imunitet“, navodi se u nacrtu zakona.
Svi oni koji su zlonamjerni i tvrde da je zakon urađen po mjeri jednog čovjeka, ne govore istinu i kleveću, poručuje predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić. Zakon je urađen kako bi se zaštitila RS od sve češćih napada, jasan je Stevandić.
„Ako su Kristijana Šmita prihvatile političke moćne zemlje, to ne znači da je on dobio legitimitet. On je samo dobio kancelariju. Zakoni koje je on nametnuo imaju jednak legitimitet kao i njegovo imenovanje u Savjetu bezbjednosti“, kaže Stevandić, navodeći da je problem što ti zakoni proizvode pravno dejstvo.
„Ti zakon utiču na političke procese kao što je to položaj predsjednika RS. Moguće je da ako se stavlja van snage sve ono što je on imenovao bez legitimiteta, da ni sve ostalo ne može biti legitimno pa ni pravosudni proces“, kaže Stevandić.
Od rimskog pape do padišaha
Mnogi su prijedlog vidjeli kao instrument odbrane u procesu koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pred Sudom Bosne i Hercegovine, upravo po izmjenama Krivičnog zakona, nametnutom od strane visokog predstavnika, gdje je definisana krivična odgovornosti za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
„Očito da imamo vođu koji je nepogrešiv kao rimski papa i koji ima oko sebe padišahe koji takođe moraju biti zaštićeni. Ja mislim da će ih ovaj imunitet štititi i od gripe“, kaže prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.
S obzirom da kompletan politički vrh spori Kristijana Šmita kao visokog predstavnika jer nije dobio potvrdu Savjeta bezbednosti UN-a, postavlja se pitanje značaja uključivanja visokog predstavnika u novi zakon.
„Zakon je jasan na koga se odnosi. Ali ako se odnosi na visokog predstavnika, šta ćemo sa drugim zakonima. Šta ćemo u slučaju da se radi o nečem drugom, sa drugim zakonima koje nije nametnuo visoki predstavnik. Unosimo pravnu nesigurnost“, kaže bivši sudija Vehid Šehić, navodeći da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno, kao što je navedeno.
Rokenrol politika
Takođe, u zakonu koji će se naći pred poslanicima, navedena je alternativna verzija dijela zakona u kojem se pored propisivanja imuniteta od krivične odgovornosti dodaje dio o imenovanju visokog predstavnika.
„Lica iz člana 3. ovog zakona, kao i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, a protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, imaju imunitet“, navodi se u alternativnom članu zakona.
Potpredsjednik opozicionog PDP-a Milko Grmuša kaže da se današnja vlast razlikuje od one 2002. godine, kada je usvojen postojeći Zakon o imunitetu, po tome što se tada najviši nosioci vlasti nisu krili. Zakon koji je upućen u parlament je samo jedan politički rokenrol ove vlasti.
„Ne vjerujem im da žele da zaštite institucije Republike Srpske od OHR-a jer da su to htjeli onda bi to i napisali. Oni su napisali u svim krivično-pravnim postupcima, a to može biti i pronevjera i nešto drugo čime oni pokušavaju sebe da zaštite od toga“, kaže Grmuša, navodeći da je uvođenje alternativnog člana u zakon poniženje Narodne skupštine.
Vrzino kolo
„Mi sada iz ovog ne znamo da li je Šmit visoki predstavnik ili lice koje nije imenovano u skladu sa Aneksom 10. I ono najbitnije, ako su takve face i frajeri, zašto nisu retroaktivno važenje stavili dva mjeseca ranije, jer postoji nekoliko predmeta pred Tužilaštvom BiH za negiranje genocida po osnovu Inckovog zakona koji je nametnuo u julu iste godine“, kaže Grmuša, navodeći da je jasno da se štiti samo politički vrh.
A u razlozima za donošenje zakona, predlagač navodi da postojeće rješenje ostavlja mogućnost vođenja krivičnog postupka protiv najviših nosilaca izvršne vlasti i „mogućnost da se na ovaj način utiče na nezavisnost funkcionisanja izvršne vlasti od strane visokog predstavnika koji je 6. oktobra 2002. godine svojom Odlukom nametnuo Zakon o imunitetu Republike Srpske“.
Kada Narodna skupština RS usvoji zakon, prva prepreka je Vijeće naroda koje će, izvjesno je, staviti veto. U slučaju da Ustavni sud RS odbaci veto, zakon će stupiti na snagu što dalje širi cijelu proceduru. U tom slučaju postoje dvije opcije - ili apelacija Ustavnom sudu BiH, ili da visoki predstavnik zakon poništi.
Referendum
Međutim, s obzirom da je Narodna skupština usvojila sredinom godine zakone o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, zbog čijeg je potpisivanja i podignuta optužnica protiv Milorada Dodika, postavlja se pitanje efekta korištenja bilo kakvih instrumenata u tom smislu. Zbog toga se, uključujući cijeli sudski proces protiv Dodika, očekuje dalje pogoršanje političke situacije.
„Sigurno da će i to dalje izazvati političke prepirke i nove krize, ali kada su u pitanju odluke visokog predstavnika priznavali vi njih ili ne, one su objavljene. Ali u ovoj zemlji je sve moguće, tako da me ništa ne može iznenaditi“, zaključuje Šehić.
Inače, na dnevnom redu iste sjednice naći će se i nacrt Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, kojim se briše prag od 50 odsto izašlih glasača, kako bi referendum „prošao“. Sada se kao parametar uzima samo natpolovična većina izašlih građana, čiji postotak neće uticati na prolaz referendumskog pitanja, za šta je sada bila potrebna većina upisanih u birački spisak.
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu