Revizorska izviješća u BiH "mrtvo slovo na papiru"?

Izviješća revizora u BiH dostupna su svima, no, uglavnom ih koristi oporba, kao sredstvo za javnu diskreditaciju stranaka na vlasti i mediji za dizanje tiraža. Javnost tako danima može čitati i slušati o brojnim kršenjima procedura, zlouporabama u ministarstvima, nepoštivanju zakona o javnim nabavkama, no ne pamti se kada je protiv nekog od 13 bh. premijera, više od 150 ministara ili tko zna koliko direktora javnih poduzeća otvorena istraga i podignuta optužnica zbog nezakonitog trošenja javnog novca.

Predsjednik Udruženja Tender Rajko Kecman to ovako objašnjava: “Službe revizije iako najsavjesnije rade posao u ovoj državi, sav njihov trud je uglavnom uzaludan, zato što zakonodavna, izvršna i sudska vlast nisu samostalne.

Odgovara se samo sudu partije

"Ključnu riječ vode vodeće političke stranke. Tako da u ovoj državi netko može da odgovara samo sudu partije i nikome drugom, kaže Kecman.

Prema neslužbenim podacima, godišnje oko 600 do 700 milijuna maraka javnog novca, samo u sektoru javnih nabavki, pojede korupcija. U Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu kažu kako to tužiteljstvo na osnovu dostavljenih revizorskih izvještaja poduzima odgovarajuće radnje ali kako ti izvještaji, sami po sebi nisu dovoljni za pokretanje istrage:

"Tužiteljstvo na osnovu takvih izvještaja poduzima predistražne radnje s ciljem da ustanovi da li u konkretnom slučaju postoje osnovi sumnje da su određene osobe počinile krivično djelo propisano zakonom ili se pak radi o prekršaju koji nije u nadležnosti tužiteljstva”, kaže glasnogovonica Kantolnalnog Tužiteljstva Sarajeva Jasmina Omičević za Deutsche Welle.

Tužiteljstva “poduzimaju radnje”

Glasnogovornica Omičević nije nam međutim mogla odgovoriti na pitanje protiv koliko je osoba za koje su revizori utvrdili kako su nezakonito postupali otvorena istraga, koliko ih je optuženo, a koliko procesuirano.

No saznajemo kako je za sedam godina u BiH izrečeno samo šest novčanih kazni i pokrenuto samo osam postupaka, zbog zloupotreba u javnim nabavkama, a samo u 2010. uloženo je čak 1831 žalbi na kršenje Zakona o javnim nabavkama. Predsjednik Udruženja tender Rajko Kecman kaže će novim Zakonom o javnim nabavkama korupcija u BiH biti legalizirana i dodatno stimulirana.

EU ne vrši pritisak

“U predloženoj prvoj i drugoj verziji Zakona o javnim nabavkama ponuđena su takva riješenja koja apsolutno omogućavaju korupciju, jer se predlaže smanjenje novčanih kazni s četiri na tri tisuće maraka, dok primjera radi, u Hrvatskoj te kazne dosežu 270.000 maraka. Uz to, predlaže se ukidanje mogućnost krivične odgovornosti”, kaže Kecman i dodaje: “To su stvari koje će potrajati jer nema snage nitko da se tome suprostavi zato što međunarodna zajednica ne vrši pritisak na najodgovornije kao što se to činilo u Hrvatskoj, a sad se čini u Srbiji.”

Naš sugovornik tvrdi kako se sadašnji zastoj BiH u pregovorima s EU koristi kako bi što više javnih sredstava prešlo u privatne ruke i izvršila prvobitna akumulacija kapitala, te da procesuranja i dalje neće biti jer međunarodna zajednica, odnosno Europska unija, u ovoj fazi ne vrši pritisak na političke elite u BiH, kao što je to činila u slučju Hrvatske i kao što će to uskoro činiti u slučaju Srbije.

Autor: Milan Šutalo

Odg.ur. Belma Fazlagić-Šestić