Rijad: Rizici vojne intervencije u Jemenu
26. mart 2015Krajem januara on je - pred navalom pripadnika militantne grupe šiitskih Zeida nazvane Huti (po imenu bivšeg vođe Huseina Badredina al Hutija - op.aut.), iz glavnog grada Sane pobjegao u lučki grad Aden. Ali gdje se tačno skriva Abd Mado Mansur Hadi, izabrani predsjednik Jemena? Na ovo pitanje do sada nema odgovora. Ali činjenica da on po drugi put bježi iz Sane pokazuje koliko je dramatična situacija u zemlji na jugu arapskog poluostrva.
Premoć nadirućih pripadnika pokreta Huti jemenski predsjednik smatra takvom prijetnjom da je jučer od Vijeća sigurnosti UN-a zatražio usvajanje rezolucije, koja bi pobunjenike trebala da spriječi da zauzmu grad Aden. Njegovo pismo je za sada ostalo bez odgovora. To kao da je ohrabrilo Hadijeve protivnike. Danas je nepoznati avion preletio iznad sjedišta jemenskog predsjednika, ispalivši na objekat tri rakete.
I u Rijadu, koji se nalazi nešto južnije, sa velikim nemirom se prati zaoštravanje situacije u susjednom Jemenu. Još u ponedjeljak je saudijski ministar vanjskih poslova Saud al-Faisal izjavio da će, ako mirovni napori propadnu, zemlje arapskog svijeta i regiona biti spremne da poduzmu neophodne mjere. U međuvremenu je uz granicu postavljeno naoružanje. Vojna operacija "Zemalja članica saradnje u Zalivu" nije isključena.
Kratkoročna korist vojne intervencije
Šta bi se međutim moglo postići vojnom intervencijom? Kratkoročno mnogo toga, piše politolog Gamal Gasim u analizi za TV-kanal Al-Jazeeru. Ona bi mogla spriječiti pripadnike pokreta Huti, koji su povezani sa bivšim predsjednikom Ali Abdullahom Salehom, da nakon Sane i drugih gradova sada zauzmu i luku Aden. Upravo Saleh igra na kartu pobunjenika. Uz njihovu pomoć on želi svrgnuti aktuelnog predsjednika Mansura Hadija i ponovo useliti u predsjedničku palatu nakon prinudnog povlačenja u jesen 2011. Za ostvarenje tog cilja on bi tolerisao i mogući rascjep zemlje.
Vojna intervencija bi bila i jasna prijetnja Iranu. Prema saudijskom viđenju stvari, Iran podržava šiitski pokret Huti, koji je u očima Riada marioneta Teherana. Preko njih, kako smatraju Saudijci, Iran pokušava ostvariti svoj uticaj u Jemenu i proširiti ga na arapsko poluostrvo. Ukoliko aktuelni predsjednik Hadi, koji je povezan sa Saudijcima, bude svrgnut, Teheran će nastaviti da širi svoj uticaj u Jemenu.
Iran kao nova regionalna sila
To bi mogao biti veliki izazov za Iran, posebno nakon definitivnog povlačenja posljednjih pripadnika američke vojske sa krajnjeg juga arapskog poluostrva, koje je okončano prije nekoliko dana. I to se u Rijadu posmatra sa velikom zabrinutošću: Povlačenje vojnika se tumači namjerom SAD-a da pridobije Iran kao novog saveznika i to na račun saudijsko-američke osovine, koja je funkcionirala decenijama.
Saudijce to uznemirava posebno u svjetlu činjenice da je Iran od izbijanja arapskog proljeća uspješno gradio svoju premoć. Teheran je imao bitan doprinos u činjenici da je Bašaru el Asadu uspjelo da se odupre ustanicima i protivnicima njegovog režima u Siriji. Iran ima najbolje kontakte sa novom iračkom vladom i podržava je u pohodu na radikalni pokret "Islamska država". Iranski režim mula i u Libanu ima jakog saveznika. Iran bi konačno mogao pokušati da proširi svoj uticaj i na Bahrein, koji je doduše pod vladavinom sunitske kraljevske kuće ali čije je stanovništvo većinski šiitsko. Ta zabrinutost je Saudijsku Arabiju još 2011. godine potaknula da pošalje svoju vojsku u susjednu zemlju, kako bi ugušila ustanak, koji su velikim dijelom pokrenuli šiiti. U svjetlu tih događaja nadiranje pripadnika ustaničkog pokreta Huti za Saudijce predstavlja dvostruku prijetnju.
Rizici intervencije
Upitno je da li bi vojna intervencija u Jemenu dugoročno dala željene rezultate. Saudijska Arabija ne mora se plašiti samo nemira na granici sa Jemenom. Ona mora računati i da će Huti pokušati da diskredituju predsjednika Hadija i da će ga nazvati marionetom Rijada. Neizvjesno je međutim i kako bi jemensko stanovništvo, koje je 2011. godine ustalo protiv tadašnjeg predsjednika Saleha, reagovalo na ulazak saudijske vojske. "Da bi vojna intervencija bila uspješna, morala bi je slijediti politička garancija kojom bi se Jemencima osiguralo da ulazak saudijske vojske nema za cilj da suzbije njihovu pobunu, nego nasuprot toga da je pospješi", kaže Gamal Gasim. Ali sa ustancima se saudijska kraljevina uvijek mučila.
Saudijska intervencija bi prije svega izazvala napetosti sa Iranom. U dosadašnjim konfliktima, Saudijska Arabija je na svim poljima izvlačila deblji kraj. Kako u Siriji, tako i u Iraku se nametnuo Teheran. Osim toga Saudijska Arabija nema interesa da se nasilje, koje tamo vlada, prenese i na Jemen. U tom slučaju bi se Saudijska Arabija osjećala izložena prijetnji od strane "Islamske države" i "Al Kaide" ne samo na granici sa Irakom već i na granici sa Jemenom. I dok Al Kaida u Jemenu već godinama ima dobro etabliran i agresivan ogranak, "Islamska država" tamo tek odnedavno pokušava ostvariti uticaj. Kakvi su joj planovi u Jemenu, dala je naslutiti prije nekoliko dana, kada je preuzela odgovornost za napad na šiite-vjernike, izvršen proteklog petka. Tom prilikom je ubijeno 140 ljudi.
Saudijska Arabija bi vojnom intervencijom bila suočena sa velikim strateškim i političkim rizikom. Još je uvijek otvoreno pitanje, kako Iran gleda na svoj rizik.