Rizičan postupak za zabranu NPD-a

Njemačka u 90-tim godinama: Podmetanje požara na azilantske domove i na kuće u kojima žive stranci. Mržnja prema strancima je svuda. Rostock i Hoyerswerda, Solingen i Moelln postaju sinonimi pogroma i krvoločnosti. Ljudi zaista umiru - u zapaljenim stanovima, pretučeni na smrt od strane desničarskih ekstremista. Pod dojmom ovih ekscesa, baziranih na mržnji prema strancima, njemačka vlada, Bundestag i Bundesrat podnijeli su Ustavnom sudu zahtjev da se zabrani rad Nacionaldemokratske partije Njemačke (NPD).

NPD je prema ubjeđenju ove tri institucije duhovni podstrekač požara. Stranka, koja želi potkopati i uništiti demokratsku pravnu državu. A onda slijedi ova blamaža: Suci su 2003. godine obustavili postupak i prije nego što je zaista počeo. Razlog: Tvrdnje o neustavnom djelovanju NPD-a bazirane su najvećim dijelom na informacijama tzv. osoba od povjerenje (informanata) koje je Služba za zaštitu ustavnog poretka ubacila u redove stranke.

Obrazloženje sudaca Ustavnog suda je nedvosmisleno: "Država prisutnost na izvršnom nivou jedne stranke neizbježno utiče na njeno donošenje odluka i aktivnosti." Kao posljedica toga fer postupak u skladu sa pravnom državom je nemoguć. To bi u drugom pokušaju, koji počinje u u utorak (01.03.2016.) usmenom raspravom trebalo biti drugačije.

Na dobrih 250 stranica podnesenog zahtjeva za ukidanjem NPD-a se navodi: "Najkasnije od 06. decembra 2012. godine su prema zaključku donesenom na konferenciji ministara unutarnjih poslova prekinute informantske veze sa svim izvorima informacija na rukovodećem nivou NPD-a." Riječ je o konferenciji na kojoj su ministri unutarnjih poslova 16 njemačkih saveznih zemalja, nakon duge diskusije, zaključili da drugi put podnesu zahtjev za zabranom rada NPD-u. Nakon toga je prošla godina dana prije nego je Bundesrat podnio zahtjev Ustavnom sudu. Njemačka vlada i Bundestag ovaj put nisu učestvovali u tome. Oni su doduše pozdravili ovu inicijativu njemačkih saveznih zemalja, ali su očito sumnjali u uspjeh zahtjeva za zabranom rada NPD-u.

Moguć neuspjeh

Ove sumnje su umeđuvremenu vjerojatno još veće nego prije dvije godine. Jer od tada je NPD dodatno izgubio na značaju. U Sachsenu su na izborima 2014. godine izgubili mjesta u parlamentu. Time su izgubili državni novac u milionskim iznosima. Samo još u Mecklenburg-Vorpommenu postoji u parlamentu Klub poslanika NPD-a koji broji pet poslanika. U Bundestag ova stranka nije ušla još nikada.

Čini se da je prijetnja koju NPD predstavlja za njemačku demokratiju, koja postoji desetljećima, ipak zaista mala. Unatoč tome njemačke savezne zemlje u svom zahtjevu za zabranom rada ove stranke navode da je NPD "odstranio slobodno demokratsko uređenje u cjelosti". To se, kako navode, može vidjeti još od 1964. godine kada je stranka osnovana. Njena programska bliskost sa nacionalsocijalističkim načinom mišljenja mogla se još tada prepoznati.

Direktna povezanost za NSU jedva dokaziva

S obzirom na sve više primjetnu mržnju prema strancima kroz izbjegličku krizu NPD bi doduše mogao pasti, ali ga se ovakav razvoj situacije u ovom postupku ne može direktno okriviti. Za to su granice između NPD-a, pokreta Pegida, koji je neprijateljski prema islamu i Alternative za Njemačku previše nejasne. Osim toga postupak za izricanje zabrane rada NPD-u je podnesen kada u Njemačku još uvijek nisu skoro svake sedmice gorili izbjeglički domovi.

Povod za drugi postupak za zabranu rada NPD-u bio je u konačnici otkirvanje desnoekstremističke grupe Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) i zaprepaštenje zbog deset ubistava koje je počinila ta grupa. To da u osobi Ralfa Wohllebena na optuženičkoj klupi u Muenchenu sjedi bivši funkcioner NPD-a je jedna stvar. Druga je mnogo teža, a to je da se na osnovu toga dokaže direktna linija između partije i terorističke grupe. Nakon skoro tri godine, koliko traje NSU proces, a to ne postoje ubjedljivi argumenti.

Doima se skoro paradoksalnim: NPD u jednom trenutku mora strahovati za svoju egzistenciju u kojem ju birači masovno napuštaju. K tomu dolaze i unutarpolitička neslaganja koja su dovela do brojnih promjena na vrhu stranke. Na internet stranici stranke se naravno predstavljaju borbeno: "NPD se brani!" stoji velikim slovima napisano na stranici. Pored toga je naslikana Justitia, božica pravde. Ona u lijevoj ruci drži vagu, u desnoj mač.

Gdje su granice slobode mišljenja?

Nakon nekoliko sekundi se slika mijenja automatski: "Brod je pun - zaustavimo poplavu azilanata!". To je čisti NPD. No to je parola koju su odavno preuzeli i drugi. "Aktivno-borbeno i agresivno djelovanje NPD-a", o kojem se govori u zahtjevu za zabranom rada ove stranke, to sigurno nije. Ovakve izjave spadaju u područje dopuštene slobode izražavanja. No ukoliko NPD bude zaista proglašen strankom, koja djeluje protivno ustavu, ostaje mu još uvijek mogućnost procesa pred Europskog suda za ljudska prava u Strazburu. Uvjeti koje neka stranka mora ispuniti da bi na ovom Sudu bilo zabranjeno njeno djelovanje su posebice strogi.