O, kako je lijepa Havana!

Uprkos vrlo različitim očekivanjima, svi posmatrači su uvjereni u istorijski značaj pregovora između SAD-a i Kube. Poslije 50 godina, Vašington i Havana će pokušati da prevaziđu do sada nepremostiv jaz između kapitalizma i komunizma.

"Predsjednici SAD-a i Kube su ovim korakom stvorili uslove za poboljšanje situacije u ovoj karipskoj zemlji", piše blogerka Joani Sančez, direktorka internet portala "14ymedio.com". Sada je važno da se iskoristi taj novi manevarski prostor.

Za razliku od Vašingtona, Havana želi da priguši prevelika očekivanja: "Kuba neće normalizovati odnose sa Sjedinjenim Državama, ona tek uspostavlja diplomatske odnose", rekao je portparol Ministarstva inostranih poslova Kube. Normalizacija odnosa je proces koji dugo traje.

Liste sa željama

Kastrova vlada ima velike zahtjeve: Kubu treba ukloniti sa liste terorističkih država, na kojoj su između ostalog Iran, Sudan i Sirija. Traži se zatvaranje Gvantanama, ukidanje embarga, priznavanje kubanskih NVO koje su pod kontrolom vlade i ukidanje specijalnih uslova za kubanske izbjeglice u Sjedinjenim Državama.

SAD traže slobodu kretanja za američke diplomate na Kubi i slobodan pristup za Kubance, koji žele da se obrate američkoj ambasadi. Američki pregovarač Roberta Jakobson, traži dozvolu da 34.000 Kubanaca, koji su počinili krivična djela u SAD, mogu da deportuju na Kubu. Kuba bi trebalo da u Vašington isporuči izbjeglice iz SAD- koje uživaju azil na Kubi.

Predsjedniku Obami se žuri. 15. januara, Ministarstvo finansija SAD-a je donijelo važne mjere, kojima se trebaju smanjiti sankcije Kubi. Kubanci u SAD sada svojim rođacima na ostrvu mogu godišnje slati 8.000 umjesto samo 2.000 dolara. Za projekte humanitarne pomoći sada više nema limita.

Kapitalizam i kreditne kartice

Da bi imale koristi od turizma, i aviokompanije SAD će moći da lete do ostrva, a građani SAD će moći da plaćaju kreditnom karticom. United Airlines je najavio da planira da uvede liniju između Nevarka i Havane i Hjustona i Havane. Osim toga, firmama iz SAD sada je dozvoljeno da investiraju u proširenje telekomunikacija. Šef Gugla, Erik Šmit, u junu 2014. je procijenio šanse za "slobodni Internet" u Havani.

Među oko dva miliona kubanskih Amerikanaca raste podrška za Obaminu novu politiku prema jugu. Prema istraživanju "Cuban Research Institutes" sa Internacionalnog univerziteta u Floridi, 52 odsto kubanske zajednice u SAD je za ukidanje embarga. Među pripadnicima starosne grupe od 18 do 29 godina, saglasnost je porasla na 62 odsto.

Olakšani prevoz putnika i transfer dolara odobrava 70 odsto ispitanika. Za uspostavljanje diplomatskih odnosa glasalo je 69 odsto ispitanika, a među mlađim kubanskim Amerikancima je odobravanje ove mjereprisutno kod čak 90 odsto ispitanika. Međutim većina Kubanaca u egzilu odbacuje uklanjanje Kube sa liste terorističkih država.

Tvrdolinijaši u egzilu

Jedan od najistaknutijih protivnika novog kursa prema Kubi je republikanac Marko Rubio. Američki senator kubanskih korjena važi kao mogući predsjednički kandidat na izborima 2016. godine. Na Obamin govor u Kongresu, on je pozvao kćerku pokojne kubanske disidentkinje Osvaldo Paja.

"Nadam se da prisustvo Rosa Maria Paja predsjednika Obamu podsjeća na činjenicu da ubice njenih roditelja nisu odgovarale pred sudom i da će američka vlada sada sa njima sjediti za stolom", kritikovao je Rubio. Slično misle mnogi Kubanci u Sjedinjenim Državama.

Ali, čini se da i vladi u Havani teško pada da se oprosti od stare predstave o neprijatelju. "Za kubansku vladu, koja misli u različitim vremenskim kategorijama, sve se događa prebrzo", kaže blogerka Joani Sančez. Havana se nada da će se razvoj odvijati sporo i da je oduševljenje neće preplaviti.