"SAD kao banana republika"

DW: Predsjednik SAD, Donald Tramp (Trump) potpisao je dekret kojim se na određeno vrijeme zabranjuje ulazak u zemlju državljanima sedam većinski muslimanskih država. Pogođeni su ljudi koji imaju pasoše Iraka, Sirije, Irana, Libije, Somalije, Sudana i Jemena. Za Sirijce je pak ulazak u SAD zabranjen na neodređeno vrijeme. Kako se pravno može ocijeniti ovaj dekret?

Džonatan Hafec: Pravno gledano to je problematično, ali takođe i kada vidite šta se sve dogodilo njegovim donošenjem i koliki haos i koliko štete je nanio. Takođe s pravne tačke gledišta problem je i zbog principa jednakosti, jer su ljudi diskriminsiani zbog njihove nacionalnosti, ali takođe i zbog toga što se ljudima nešto zabranjuje bez sudskog procesa, kao i zbog samog ustava. Jer, Ustav SAD zabranjuje vladi da jednu određenu religiju izdiže iznad druge. Mislim zapravo da pravni problemi leže upravo u samom tekstu dekreta, koji se specijalno odnosi na islamistički terorizam a ne na terorizam uopšte, i takođe jasan kontekst - protiv muslimana. 

Kako gledate na sprovođenje dekreta? 

Uvjerenja sam da sprovođenje pokazuje koliko je Tramp jednostavno nesposoban i nekompetentan da bude na funkciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj dekret je donesen na prečac i nije provjeren od strane stručnjaka i pravnih eksperata iz same vlade koji se bave pravom na useljavanje. On je jednostavno sklepan bez obzira na posljedice. SAD zbog ovog izgledaju kao banana republika. 

Ovim dekretom se putnicima iz pogođenih zemalja onemogućuje da uđu u Sjedinjene Država, pa čak i ako imaju važeću vizu. Oni koji su se zatekli na aerodromima su zatvoreni. Organizacije poput Američke unije za ljudska prava (ACLU) su zbog toga otišle na sud i izvojevale prve pobjede. Ali, šta to tačno znači s obzirom da pravni spor očigledno još nije razjašnjen? 

Tamo gdje je ACLU dobila sudski spor u Bruklinu, Virdžiniji, Sijetlu ili gdje drugo, došlo se do situacije status kvo. Presude sprečavaju vladu da ljude, koji su doputovali u SAD, izbace ili zadržavaju na određenim mjestima, nakon što je usvojen dekret. Ne vjerujem da to direktno pogađa nekog ko još nije doputovao u SAD. Ali, to sprečava da, dok se slučaj ne riješi, izbace one koji su već doputovali u SAD i sjede po aerodromima. 

Šta to onda znači za te ljude koji se trenutno nalaze na američkim aerodromima i koji se očigledno nalaze u nekom stanju pravnog vakuuma?

Osnovno pravno pitanje time neće biti riješeno, a čitav niz ljudi je i dalje u pravno neriješenoj situaciji. Neke osobe koje imaju legalne i stalne dozvole boravka u SAD bi trebalo da imaju pravo da uđu u zemlju i Rajns Pribas (Reins Pribus), šef Štaba Bijele kuće je kazao da će vlada vlasnike zelenih karata pustiti u zemlju nakon provjere identiteta. Ali, ja ne znam kako će to biti sprovedeno u praksi. To znači da neke osobe smiju da uđu u zemlju dok za druge situacija i dalje ostaje neriješena. Na primjer za osobe kojima je priznat izbjeglički status ili pak one koji imaju studentske ili radne vize. Vjerujem da će mnogi od njih i dalje biti zadržavani. Tako da dekret ostavlja teške posljedice na pogođene i ostavlja niz pravnih pitanja bez odgovora.

Kako će se stvari dalje odvijati; ti ljudi ne mogu da ostanu na aerodormima dok se sve ne riješi? 

Sada će pravna pitanja u vezi sa dekretom biti provjerena i onda će to proći kompletan sudski proces. Osobe koje su zadržane na duži period bi imale pravo da nastave svoje putovanje ili u najmanju ruku privremeno dok se ne riječi njihov slučaj. To je u osnovi tako neamerički. To se kosi sa svim osnovnim ljudskim pravima, oteti ljudima njihovu slobodu, a sam dekret može da na dva načina bude pobijen. Tako da će biti pravnih sporenja oko valjanosti nekih dijelova dekreta, a drugo ima i osoba koje će se u najmanju ruku boriti da izvojuju svoju privremenu slobodnu, da ne sjede zatvoreni dok njihov slučaj ne dobije sudski epilog.

Jonathan Hafetz je profesor prava na Seaton Hall univerzitetu u Nju Džersiju, specijalista za ljudska prava, ustavno pravo i pitanja nacionalne bezbjednosti. Hafetz je učestvovao u mnogim procesima koji su vođeni pred Vrhovnim sudom SAD, kao što su slučajevi zatočenika iz Gvantanama.