Saul Friedländer slavi 90-ti rođendan

Za Saula Friedländer je, kao za rijetko kojeg drugog istoričara, Holokaust postao njegova životna tema. On je istodobno i svjedok: Rođen je kao Pavel Friedländer u Pragu 1932. u obitelji asimiliranih Židova. Njegove roditelje su ubili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz. I sam je preživio Drugi svjetski rat i Holokaust kao dijete pod lažnim imenom u katoličkom internatu u Francuskoj. 11.10. Friedländer, koji danas živi u Los Angelesu, proslavlja svoj 90-ti rođendan.

Friedländer je bio profesor u Ženevi, Tel Avivu i Los Angelesu. Čak i u odmakloj starosti on još uvijek sudjeluje u istorijsko-političkim raspravama. On se suprotstavlja pokušajima da se masovno ubojstvo europskih Židova od strane nacionalsocijalista stavi u isti rang s ostalim genocidima. Za njega je Holokaust u svom istorijskom kontekstu bez presedana. Istovremeno, za sve žrtve genocida vrijedi: „U najstrašnijim masovnim ubojstvima svaka žrtva umire za sebe. Patnja svake osobe je neusporediva”, napisao je Friedländer u nedavno objavljenoj antologiji «Zločin bez imena» (2022). 

Skrivanje pod lažnim identitetom

U svom monumentalnom djelu “Treći Reich i Židovi» on opisuje progon i masovna ubojstva Židova pod nacističkom vlašću. On citira iz dnevnika, pisama i sjećanja kako bi prikazao sudbine žrtava. Među žrtvama su i njegovi vlastiti roditelji Jan i Elli Friedlander. Oni su pripadali židovskoj buržoaziji u Pragu koja je govorila njemački. Nakon invazije njemačkih trupa u aprilu 1939. su pobjegli iz Praga i otišli u Francusku sa svojim šestogodišnjim sinom. Ali zemlja egzila se nije pokazala kao sigurno utočište. Naime i odatle su Židovi tokom rata deportirani u koncentracione logore.

Pokušaj roditelja da pobjegnu u Švicarsku 1942. nije uspio. Nakon toga su vlakom deportirani u Auschwitz. Svog sina su prethodno pod lažnim imenom sklonili u katolički internat za dječake u Francuskoj i tako spasili njegov život. U svom govoru u njemačkom Bundestagu Friedländer je u januaru 2019. godine govorio o patnji svoje obitelj: „Često se pitam jesu li moji roditelji tokom tri dana paklene vožnje bili skupa. (...) Jesu li znali što ih očekuje". 

Tek nakon rata mu je jedan svećenik ispričao o plinskim komorama i spalionicama. Kada mu je bilo 15 godina emigrirao je u 1948. godine novoosnovanu državu Izrael, naučio hebrejski i postao u to vrijeme uvjereni cionist. Ime Pavel promijenio je u Saul.

„Užasni napadi tjeskobe"

Friedländer je 2007. godine dobio njemačku književnu nagradu za mir. Žiri ga je nagradio kao jednog od posljednjih „istoričara svjedoka" genocida.

"Saul Friedländer je ljudima koji su spaljeni u pepelu dao ime i sjećanja. Time je ubijenima vratio njihovo dostojanstvo", stoji u obraloženju nagrade.

Kao mladi znanstvenik, koji je akademsku karijeru započeo u Ženevi, Friedländer je putovao u Njemačku kako bi proučavao arhive. U zemlji počinitelja su ga tada, 1960-ih godina, mučili "užasni napadi tjeskobe", rekao je kasnije. Kasnije se to promijenilo. Današnju Njemačku doživljava, rekao je, kao liberalnu i demokratsku zemlja koja mu više ne zadaje probleme.

U julu 2021. Društvo prijatelja i sponzora Židovskog muzeja Frankfurt dodijelilo mu je nagradu Ludwig Landmann za hrabrost. On je u videoporuci u povodu nagrade, koju nije bio u prilici lično preuzeti, upozorio na važnost očuvanja kulture sjećanja u Njemačkoj kako bi zemlja ostala „bedem" protiv mržnje prema Jevrejima. „Antisemitizam nije bio ubojita sila samo u prošlosti. On je i danas opasan bez obzira iz kojeg pravca dolazi", kaže Friedländer.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu