Sjećanje na bezbrižnija vremena
19. decembar 2013
Za vrijeme bivše SFRJ živjelo se bezbrižnije i sa više stila, utisak je većine posjetilaca čiji se uzrast kreće od tri do 80 godina. Na izložbi se mogu vidjeti odjeća, namještaj tipičnih dnevnih soba i kancelarija, nekadašnje učionice i fiskulturne sale, predmeti dizajnirani po ukusu prošle epohe, ambalaže za prehrambene proizvode, koji gotovo kod svih bude izvjesnu nostalgiju. To potvrđuje i jedan 73-godišnji Beograđanin.
«Mi smo savremenici svega ovoga i puno emocija vezuje nas za ovo što smo vidjeli…Nisam bio komunista, niti sam bio iz komunističke familije, ali moram da kažem da se onda živjelo mnogo srećnije i ljepše, nego sada», kaže on.
Mada su gotovo 50 godina mlađi od našeg sagovornika, dvoje dvadestogodišnjaka poslije izložbe zaključuju da je trebalo da se rode nekoliko decenija ranije.
«Izložba je super. Oduševljeni smo, a moja djevojka i ja smo definitivno zaključili da smo rođeni u pogrešno vrijeme - trebalo je da budemo rođeni 60-tih godina. Ne znam da li se živjelo bolje, ne glorifikujem bivšu Jugoslaviju, ali to vrijeme me privlači zbog mode i stila života», kaže mladić.
Bili smo obezbjeđeni
Izložbom se podsjeća na muzičku scenu, uspjehe fudbalskih i košarkaških reprezentacija bivše zemlje, najznačajnije dnevne listove i nedjeljnike, a posebno mjesto zauzima pasoš SFRJ. Bivša država omogućavala je bolje uslove za školovanje i zaposlenje, a nekadašnje vrijeme sa sobom je nosilo manje stresa, kažu dvije sredovječne Beograđanke.
«Emotivno sam vezana za bivšu Jugoslaviju. Da, mislim da se nekada živjelo bolje, prosto jer se živjelo smirenije. Činjenica je da su sada potpuno druga vremena, ali sigurnost koju smo tada imali, sasvim je drugačija nego danas», objašnjava jedna, a njena prijateljica dodaje:«Nekada smo bili obezbjeđeni, ali pitanje koje se postavlja jeste da li je cijena toga bila da neko drugi kasnije to mora da otplaćuje…Ipak, činjenica je da se lijepo živjelo. Lijepo je što imamo te uspomene».
Izložba putuje po regionu
Prvi dio izložbe bio je otvoren u julu i tada ju je posjetilo 40.000 ljudi, a veliki broj posjetilaca i drugog, proširenog dijela, navodi na zaključak da posjećenost ni ovog puta neće biti manja. Odakle ideja da se takva izložba organizuje, za DW objašnjava jedan od glavnih organizatora izložbe, Uroš Radulović:
«Zaključili smo da se na ovim prostorima svima uvijek čini da je ono što se trenutno živi – najteže vrijeme. Zato smo počeli da razmatramo koja su to vremena bila najljepša i shvatili smo da je lijep bio perod od 50-tih do 90-tih godina tj. vrijeme uspona i razvoja Jugoslavije. Izložba je u prvoj fazi izazvala mnogo emocija kod ljudi i nadam se da će tako biti i ovog puta».
Poslije jula, prvi dio izložbe gostovao je u Sloveniji, a drugi dio vjerovatno će naredne godine biti postavljen u BiH i u Hrvatskoj. Mada naglašava da se ni na koji način ne veliča bivša zemlja, Radulović ne negira da izložba može pobuditi nostalgiju za bivšim vremenima."Izložba jeste nostalgična na neki način. Ali, to je potpuno subjektivan doživljaj, nije nam to bio cilj. Cilj je bio da se prikaže život običnog čoveka u tom periodu, bez ikakvih zaključaka i političkih konotacija."
O tome svjedoči i jedna od pisanih poruka na izložbi u kojoj se navodi: "On, prosječan Jugosloven, ponekad je bio građanin pokorni, a ponekad samoupravljač, ali se osjećao kao građanin svijeta”.
Autorica: Una Sabljaković
Odgovorna urednica: Zorica Ilić