Slovenija: zašto je dosadna izborna kampanja dobra vijest?

Slovenski predsjednik Borut Pahor asfaltira put u radnom dijelu narandžaste boje, pješači sa sinom kroz Sloveniju i sunča svoje atletsko tijelo sa tetovažom delfina u Piranskom zalivu. Pahorove pristalice su oduševljene svojim predsjednikom koji je istovremeno i zvijezda na Instagramu. Na ovoj platformi ga prati preko 42.000 korisnika i to u zemlji koja ima samo dva miliona stanovnika. I britanski Guardian tvrdi da američki predsjednik Donald Trump dominira Twitterom, ali da na Instagramu nije prava konkurencija svom slovenskom kolegi.

Na predsjedničkim izborima koji se održavaju u nedjelju po svemu sudeći socijaldemokrata Pahor nema ozbiljnog protivnika. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja se prije svega radi o tome da li će Pahor, koji je do sada uvijek obavljao važne političke funkcije u Sloveniji, za prestižno predsjedničko mjesto biti izabran u prvom ili drugom krugu izbora. Pri tome razlog za to nije u jasnom političkom profiliranju nego više u činjenici da u Sloveniji trenutno, osim spora sa Hrvatskom oko Piranskog zaliva, nema teme koja bi posebno uzenimirila građane.

Uzorit učenik iz kriznog regiona

Privredni razvoj je pozitivan. Prognoza privrednog rasta za ovu godinu je povećana na 4,4 posto, a sljedeću na 3,9 posto. Kada je riječ o digitalizaciji, Slovenija je na drugom mjestu u Evropi, odmah iza Finske, a proširenje moderne putne mreže je u velikoj mjeri završeno. Trenutno se u velikom stilu obnavlja i proširuje željeznička mreža.

Slovenija je do izbijanja finansijske krize 2010. godine u eurozoni već bila uzorit učenik. Slovenija je i u bivšoj Jugoslaviji važila za privredno najrazvijeniju republiku. Slovenija, koja je u velikoj mjeri pošteđena ratova 90-tih godina, zbog svoje etničke homogenosti je politički uglavnom stabilna i jedina je republika bivše socijalističke Jugoslavije koja je bez problema prešla na kapitalističku tržišnu ekonomiju. Slovenija je često hvaljena kao „primjerna zemlja" i „sunčana strana Alpi". Niko nije bio iznenađen kada je 2004. godine postala članica EU, a malo kasnije i dio eurozone.

Samoposluga

Kratko nakon ulaska u EU je slovenska privreda zabilježila porast, građevinska branša je cvjetala, banke su na međunarodnom finansijskom tržištu pod dobrim uslovima pozajmljivale novac koji su kasnije velikodušno davale  kroz povoljne kredite. „Slovenci su i nakon ulaska u EU dugo živjeli od kredita. U inostranstvu su napravili veoma velike dugove i na taj način finansirali građevinski bum u zemlji koji je naglo prekinut izbijanjem finansijske krize", kaže Hermine Vidović iz bečkog ekonomskog instituta (WIIW).

Drugi problem je tijesna isprepletenost političkih i privrednih struktura u Sloveniji. Za razliku od većine bivših socijalističkih zemalja u Evropi u Sloveniji nije bilo velike privatizacije privrede. Tako je i dalje dosta velikih firmi i banaka ostalo u državnom vlasništvu. To stvara sumnju „da su odluke o kreditima često donošene ne iz ekonomskih, nego iz političkih razloga", kaže Vidović. Međutim, pošto se željelo biti „gazda u vlastitoj kući", otežan je ulazak „stranog" kapitala tamo gdje je to bilo moguće. Kao rezultat toga je izostanak stranih investicija.

Oštre mjere štednje

Pošto je u okviru finansijske krize 2010. godine novac na međunarodnom tržitu bio sve skuplji, slovenska privreda je oslabila. Ponekad je izgledalo da će i Slovenija morati tražiti spas u Evropskom fondu za spašavanje ESM.

Do toga ipak nije došlo. Slovenija je u vlastite ruke uzela spašavanje nacionalne ekonomije i finansijskog sektora. „ S jedne strane je državni budžet skraćen, plate u javnim službama su smanjene i usvojen je čitav niz mjera štednje", objašnjava Vidovićeva. S druge strane je država ubrizgala više milijardi eura u klimav finansijski sistem. Samo je Nova ljubljanska banka (NLB) podpomognuta sa 1,55 milijardi eura. Riječ je o banci čiji je država većinski vlasnik. Slovenska vlada do danas ne želi reći odakle su došle te milijarde.

U sred krize, krajem 2011. godine je tadašnja vlada nakon izglasavanja o nepovjerenju u parlamentu, morala podnijeti ostavku. Premijer kojem se nije vjerovalo da se nosi sa krizom se zvao Borut Pahor. Nakon parlamentarnih izbora koji su uslijedili poslije toga je njegova Socijaldemokratska stranka izgubila dvije trećine mjesta u parlamentu. Međutim, uvijek nasmijanom Pahoru to nije smetalo: samo godinu dana kasnije je u drugom krugu pobijedio na predsjedničkim izborima.

Predsjednik voli Instagram 

Otkako je Pahor izabran za predsjednika u Sloveniji su se neke stvari promijenile: čini se da je kriza prevaziđena, a Sloveniju ponovo nazivaju „uzornim učenikom". „Za oporavak slovenske privrede je bilo veoma važno da se u dogovoru sa EU pokrene program o privatizaciji 15 velikih firmi, banaka i infrastrukturnih objekata", kaže Vidović. Među njima su slovenski telekom, luka Kopar i aviokompanija Adria Airways. Također i velika banka NLB treba biti privatizirana.

Za građane Slovenije stvari izgledaju tako kao da to neće biti nikakav problem. Izvoz je u porastu, nezaposlenost je sa 7,5 posto u ovoj godini manja za jedan posto u odnosu na proteklu godinu. U takvu sliku se uklapa nepokolobljivi predsjednik koji je svakodnevno aktivan na Instagramu i koji tokom državnih posjeta ostavlja dobar utisak.