Srbija i Kosovo – diktati ne funkcionišu

„Sada, kada se istorija ponovo ubrzava, otvorena pitanja na Balkanu vraćaju se u fokus. Dobro je što se Brisel i Vašington sada bave tim problemom. Na istoku kontinenta bjesni stravičan rat u koji su duboko uvučene Evropa i SAD i zato je imperativ da u sopstvenoj sferi uticaja ne bude sukoba koje bi Rusija mogla da iskoristi", ocjenjuje u komentaru za švajcarski Noje cirher cajtung novinar Andreas Ernst.

„Sada je zadatak da se regulišu odnosi Prištine i Beograda, i da se obezbijedi suživot Albanaca i Srba. To je naravno sve samo ne jednostavno. Koliko god je nova energija iz Vašingtona i Brisela dobrodošla, postavlja se pitanje koliko su dobre njihove metode", piše autor. „Čini se kao da nastavljaju po staroj šemi: ili puštaju stvari da idu kako idu ili diktiraju rješenje. U poslednjih deset godina primenjivala se ta prva, opuštena varijanta."

Dobro promišljeni prijedlozi Zapada

Novinar švajcarskog lista ocjenjuje da su Berlin i Brisel u predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću do sada vidjeli garanta da stvari neće izmaći kontroli. „No, on je bio (i ostao) čovjek statusa kvo. Kad je bilo kriza, brzo su se rješavale na vanrednim sjednicama u Briselu."

Međutim, „takav pristup djeluje previše rizično u novom geopolitičkom kontekstu." Zato zapadne diplomate ponovo prave dugoročne planove i iznose dobro promišljene prijedloge: „Srbija bi prema Kosovu treba da se odnosi korektno, kao i prema bilo kojem susjedu, ali ne mora da ga prizna po međunarodnom pravu. Nasuprot tome, Priština bi kosovskim Srbima trebalo da dozvoli zajednicu opština u kojoj ta manjina može sama sobom da upravlja."

Potreban je obrnuti pristup

Obje strane, međutim, odbijaju taj prijedlog, piše švajcarski list: kosovski premijer Aljbin Kurti hoće odmah priznanje i neće Zajednicu srpskih opština, a Vučić hoće Zajednicu, a sve ostalo da bude po starom. „Zapadni pregovarači sada govore – možemo i drugačije. EU prijeti da će Srbima zavrnuti slavinu kojom stiže novac, a Amerikanci prijete Kosovarima da ih politički više neće voljeti."

-pročitajte još: EU obrađuje Beograd, za Kosovo su zaduženi Amerikanci

 „Umjesto da gura svoje rešenje, Zapadu bi bolje bilo da preokrene ploču i natjera sukobljene strane da predstave sopstvene prijedloge" – i to „posebno Beograd. Vučić godinama govori o istorijskom kompromisu između Srba i Albanaca, ali nikada nije rekao kako bi taj kompromis mogao da izgleda."

„Takav obrnuti pristup", piše švajcarski novinar, „može da funkcioniše samo ako Zapad produktivno odgovori na te prijedloge. Do sada je dominirala ideja da Berlin i Brisel zapravo bolje znaju šta je dobro za ljude na Balkanu. To je tvrdokorno, kvazikolonijalno držanje."

Zapad da insistira na dvije stvari

Autor podsjeća: „Priština i Beograd su prije pet godina počeli samostalno da razgovaraju o razmjeni teritorija. Pogođeno stanovništvo je to, po svemu sudeći, pozdravilo. Berlin je, međutim, nakon kratkog oklijevanja odbacio tu ideju, navodeći da je to u suprotnosti s multietničkim modelom koji je izabran za Kosovo poslije rata. Pritom su stručnjaci previdjeli činjenicu da taj model funkcioniše samo ako ga prihvate pogođeni. Ključna riječ tu je – legitimnost."

Šanse za rješenje pitanja Kosova su veće, ako rješenje dođe od samih strana u dijalogu, zaključuje se na kraju komentara, uz napomenu da na putu do rješenja „Zapad treba da insistira na dvije stvari (ali dosljedno): apsolutnoj zabrani upotrebe sile i demokratskom legitimitetu rezultata."

Priredila: D. Roščić