Stižu bolji dani za privredu Bosne i Hercegovine

Posljednji podaci Svjetske banke ukazuju na to da za zemlje Zapadnog Balkana dolaze bolji dani, bar što se ekonomije tiče. I dok se iz Brisela upozorava na još prisutnu recesiju, kako u zemljama Evrozone, tako i u cijeloj Uniji, sa mogućnošću početka privrednog rasta tek krajem ove i tokom 2014. godine, vodeći ekonomista Svjetske banke, Željko Bogetić, mjesec dana pred izvještaj te organizacije o ekonomskim perspektivama za zemlje Jugoistočne Evrope, u razgovoru za DW otkriva: „Nadam se da će 2013. godina predstavljati prekretnicu. Poslije dvostruke recesije koja je trajala nekoliko godina unazad, ova godina predstavlja godinu privrednog rasta u svim zemljama Zapadnog Balkana. Sada se postavlja izazov kako održati tu dinamiku u okvirima teškog okruženja i produžene recesije Evrozone.“

Investiciona klima u BiH posebno veliki problem

Godina za nama bila je specifično teška i zbog faktora „jednokratne prirode“, kao što su bili jaka zima i sušno ljeto, što je pogodilo kako poljoprivredu tako i energetski sektor u zemljama regiona. „Bh. privreda je bila je značajno pogođena prošle godine, posebno poljoprivreda. Ove godine trebalo bi da bude bolje, ali će taj oporavak u BiH biti veoma slab. Dakle očekujemo pozitivan rast, ali će njegov tempo biti slab“, ocjenjuje Bogetić.

Na konstataciju da se budžet BiH već izvjesno vrijeme oslanja na kredite MMF-a i da zemlji možda prijeti i dužnička kriza, slična onoj u nekim zemljama Evrozone, u vašingtonskom sjedištu Svjetske banke kažu da je svaka zemlja specifična i da ne postoje paralele između budžetskih situacija. Naglašava se da je javni dug BiH „umjeren“, nešto preko 40 procenata bruto društvenog proizvoda, ali da je obzirom na veličinu i ranjivost te privrede to „veliki dug“ koji mora da se obara smanjenjem budžetskog deficita i jačanjem poreske osnovice.

Pored tog problema, Bogetić upozorava na još jedan izazov za vladu BiH: „Naglasio bih da je u BiH investiciona klima posebno veliki problem. Indikatori Svjetske banke ukazuju da se BiH nalazi na začelju grupe zemalja Zapadnog Balkana kada je riječ o kvalitetu poslovnog ambijenta. Problemi su veliki, ali to isto tako znači da se odlučnim pomacima može postići značajan uspjeh.“

Ekonomska politika kao osnova uspjeha ili neuspjeha

Kada je riječ o „domaćem zadatku“ koji bi BiH trebalo da uradi u nastupajućem periodu kako bi ojačala svoju privrednu poziciju, kako kod kuće tako i na međunarodnom tržištu, iz Svjetske banke poručuju da se orijentacija i struktura jedne privrede ne može izmijeniti u kratkom roku i da bi sada u fokusu ekonomske politike bh. vlade trebalo da bude stabilizacija i konkurentnost.

Željko Bogetić zato poručuje da 2013. godinu treba shvatiti kao „godinu prilike“ da se ekonomske reforme, posebno na planu fiskalnog prilagođavanja i investicione klime u regionu ubrzaju. „Osnovna varijabla, koja će činiti pitanje uspjeha ili neuspjeha ekonomskog oporavka, jeste domaća ekonomska politika. Uz značajno unapređenje budžetske politike, investicione klime i strukturne reforme moguće je vratiti zemlje Zapadnog Balkana na daleko dinamičniji put privrednog rasta, koji bi konačno rezultirao daleko većim zapošljavanjem i blagostanjem stanovništva“, zaključuje Bogetić u razgovoru za Deutsche Welle.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović