Summit bez pitanja – i bez odgovora

Bila je to groteskna scena. U ponedjeljak, na dan otvaranja Summita o Zapadnom Balkanu na istoku Londona, nije bilo domaćina – britanskog šefa diplomacije. Boris Johnson je imao važnijeg posla. Ministar je nekoliko kilometara zapadnije pisao otkaz svojoj šefici, premijerki Theresi May.

Johnsonova ostavka je tako zasjenila najvažniji zapadno-balkanski sastanak i prije nego što je on počeo i u prvi plan gurnula Brexit. Umjesto osvježavajućeg povjetarca s jugoistoka Europe, u Londonu je zavladala sumorna atmosfera.

Jedno od pitanja koja su počela kolati kongresnim centrom The Chrystal: kako jedna zemlja poput Velike Britanije može uopće vjerodostojno „prodavati“ prednosti europskog kluba – koji upravo napušta?

Britanci „ostaju" na Balkanu

Britanija će doduše okrenuti leđa EU, ali ne namjerava se tek tako odreći svoje odgovornosti na Balkanu, napomenula je šefica britanske vlade Theresa May. I tu je tvrdnju odmah potkrijepila jednim od argumenata koji se najbolje razumiju u regiji – novcem:

„Nakon Brexita će London pojačati svoju financijsku pomoć za 2020./2021. godinu za 95% na 80 milijuna funti." Time se, kako je dodala, želi financirati projekte u regiji. Posla ima: reforma javne uprave, poticanje neovisnog pravosuđa, ekonomskih projekata, borbe protiv korupcije...

Theresa May je naglasila kako je „blagostanje dugoročno jedan od najboljih jamaca sigurnosti.“ A upravo je to bila i glavna tema britanskih domaćina.

Nakon što je kod proteklih summita u prvom planu bila regionalna suradnja, razmjena mladih i bolje umrežavanje, Velika Britanija je u središte londonskog summita stavila sigurnosna pitanja.

EU će tako ubuduće još tješnje surađivati sa zemljama Zapadnog Balkana kada se radi o sprječavanju ilegalnih migracija, radikalizacije ili šverca oružja.

Sigurnost u prvom planu

Na izlaganje Therese May se nadovezala i njemačka kancelarka Angela Merkel. „Sigurnost Zapadnog Balkana je i u njemačkom i u interesu Europske unije“, naglasila je Merkel.

Pitanje sigurnosti je jedna od tema oko koje su sve zemlje sudionice takozvanog „Berlinskog procesa" jedinstvene. Zemlje regije bi trebale pomagati Frontexu u osiguravanju granica EU-a, ali i u borbi protiv terorizma ili kriminala (zajedno s Europolom).

U vremenima u kojima diskurs unutar Unije diktiraju migracija i gubitak kontrole (prometa na granicama, npr.), vjerojatno je i lakše „prodati" približavanje Balkana Europskoj uniji skeptičnim građanima zemalja članica koji se protive prihvatu novih članica.

Datuma za to nema, iako je Europskoj uniji jasno da samo konkretnim i vidljivim projektima može ojačati svoj utjecaj u regiji. Konkurencija ne spava – Rusija, Kina, čak i Turska posljednjih su godina osjetno pojačali svoje pozicije na jugoistoku Europe. 

Makedonija kao uzor

Upravo zbog toga je EU posljednjih mjeseci i pojačala pritisak kako bi se konačno riješili dugotrajni, zamršeni konflikti. Potpisivanje sporazuma između Grčke i Makedonije oko njezinog novog imena, do kojeg je došlo uz posredovanje EU-a, moglo bi poslužiti kao uzor za rješavanje svih bilateralnih sukoba u regiji.

„Naučili smo našu lekciju na primjeru Hrvatske. U budućnosti nijedna zemlja neće moći postati članica EU-a prije nego što riješi otvorena biletaralna pitanja“, kazao je u intervjuu za DW povjerenik Unije za proširenje Johannes Hahn.

Već sredinom 2019. Europska unija će pokrenuti pristupne pregovore s Makedonijom i Albanijom. Crna Gora i Srbija već su dobrano napredovale u tom procesu i imaju najbolje šanse da budu prve zemlje iz “zapadno-balkanskog paketa” koje će ući u EU. I to usprkos još uvijek neriješnom konfliktu s Kosovom.

Kancelarka Merkel podsjetila je tko trpi posljedice nekonstruktivne politike – mladi. Zbog slabe perspektive, visoke stope nezaposlenosti i nepovjerenja u rad političkih lidera, mladi iz zemalja regije masovno napuštaju svoje domovine. „Mladi jednostavno ne vjeruju da tamo imaju budućnost i zato mi moramo učiniti sve kako bi one koji su otišli uspjeli motivirati da se jednoga dana vrate i tamo grade budućnost.“

Lijepe riječi ali – ne baš konkretne. U Londonu je ostalo otvoreno kako se sve te ciljeve želi i realizirati. Komunikacija je bila slabija strana summita. Predstavnici medija uopće nisu bili konkretno informirani o tome što se u Londonu dogovorilo.

Blamaža na kraju summita

A da stvar bude gora, na završnoj konferenciji za novinare, među njima i brojni predstavnici medija iz regije, uopće nije ni bilo prilike za postavljanje pitanja.

Naime, nakon što je iscrpljen ranije dogovoreni kontingent pitanja za kolege iz Njemačke, Velike Britanije i Poljske (uz Merkel i May, na presici je bio i poljski premijer Morawiecki, kao domaćin idućeg summita), šefovi vlada su naspustili dvoranu. Blamaža, rekli su čak i britanski novinari.

Novinari koji su imali prilike postaviti pitanje Zapadni Balkan uzgred uopće nije zanimao. Oni su htjeli čuti što ima novoga oko - Brexita.