Suradnja u svemiru

Desetljećima je putovanje u svemir s ljudskom posadom bilu u znaku utrke za premoć između Istoka i Zapada. No vremena su se promijenila i to se moglo osjetiti i na ovogodišnjoj redovitoj godišnjoj skupštini Udruge astronauta (Association of Space Explorers ASE). U ovom ekskluzivnom klubu se nalaze samo oni koji koji su barem jednom obišli Zemlju. Klub broji preko 370 članova od kojih se njih 80-ak ovih dana okupilo u Koelnu. Predsjednik ASE-a je trenutno Dumitru Prunariu, zasad jedini Rumunj koji je bio u svemiru i to u sklopu sovjetskog programa Saljut 6 1981.

Suradnja nakon pada Zida

Počeci ove neobične udruge sežu još u doba Hladnog rata kada je u francuskom gradiću Cernayu 1985. osnovan ASE. Već tada su astronauti s Istoka i Zapada zaključili da se nešto mora promijeniti u utrci za prestiž u svemiru. Već na drugom susretu letača u svemir 1986. u Budimpešti je nastala ideja o zajedničkim projektima američkih i istočnih astronauta no projekt je blokiran na političkoj razini. "Vladao je Hladni rat i ministar vanjskih poslova Alkesandar Gromiko nam je jasno dao do znanja da između Amerikanaca i Sovjeta u svemiru ne smije biti kontakata", prisjeća se sovjetski kozmonaut Aleksadar Aleksandrov. No ono što je tada još bilo nezamislivo, promijenilo se munjevitom brzinom nakon pada Berlinskog zida. Astronauti sa Zapada prolazili su korz obuke u Moskvi a 1997. je uslijedilo i let njemačkih, američkih i sovjetskih kolega ka ruskoj svemirskoj stanici Mir.

Suradnja na ISS-u

Pravi proboj nastao je izgradnjom međunarodne svemirske stanice ISS na kojoj zajednički rade znanstvenici i astronauti iz Europe, SAD-a, Kanade, Rusije i Japana. Njihova suradnja je u međuvrmenu toliko tijesna da je rad stanice bez svih međunarodnih iskustava gotovo nemoguć. Na ovoj stanici je želja kozmonauta Aleksadrova iz doba Hladnog rata postala stvarnost. "Mi na raspolaganje dajemo svemiriski brod Sojuz, Amerikanci su donedavno imali Space Shuttle. Japanci su izgradili jedan laboratorij a Kanađani jednog robota za rad u svemiru. Europljani su sagradili transportnu letjelicu", nabraja Aleksadrov. Činjenica je da ovakva suradnja nije samo simboličnog karaktera nego da i štedi mnogo novaca. "Suradnja u kojoj svatko pridonosi nekim elementom se pokazala vrlo uspješnom", kaže Nijemac Hans Wilhelm Schlegel koji je u dva navrata s američkim letjelicama Columbia i Atlantis boravio u svemiru.

Znanstvenici i astronauti rade punom parom

I upravo je Space Shuttle program pao kao "žrtva" sinergije u svemiru. No novac koji je ušteđen suradnjom dobro dođe znanstvenicima. Američki astronaut Kevin Anthony Ford, koji se upravo vratio sa stanice ISS kaže da je povećani znanstveni budžet vidljiv i u "sve većem broju zadataka" kojim znanstvenici "bombardiraju" astronaute. U svemiru se tako vrše i pokusi na području medicine, poput novih metoda liječenja osteoporoze. "Već bi napredak na tom polju opravdao naš boravak u svemiru", kaže Ford. Njegov kolega Schlegel je siguran da letovi u svemir s posadom imaju budućnost ali samo ako budu i dalje provođeni po principu sinergije znanja i sredstava. "Nadam se da će se ova suradnja u budućnosti još više intenzivirati", zaključuje njemački astronaut.

Autor: Fabian Schmidt / Nenad Kreizer

Odgovorni urednik: Svetozar Savić