Svađa zbog izbjeglica

U Njemačkoj su za zbrinjavanje izbjeglica zadužene savezne zemlje. One ih potom raspoređuju po gradovima i selima kojima izdvajaju paušalno sredstva za hranu, stan, kurseve jezika i medicinsku brigu za potražioce azila. Savezna služba za azilante je u junu registrovala više od 30.000 potražilaca azila i zbog toga se pokrajine i opštine osjećaju preopterećenim, te zahtijevaju više novca iz savezne kase. Ono što je neophodno nije jednokratna nego trajna podrška za svaku pojedinu izbjeglu osobu, mišljenja su aktuelni gradonačelnik Berlina Mihael Miler i ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije, Ralf Jeger obojica iz SPD-a. No, savezna vlada ne želi da se uključi u to.

O kojoj sumi je riječ?

Pokrajinske vlade procjenjuju da bi smještaj izbjeglica trebalo da u ovoj godini košta oko pet milijardi evra. To je skoro duplo više nego protekle godine. Sa saveznog nivoa odobrena je samo jedna milijarda evra. Pojedine savezne države zahtijevaju da se po izbjeglici sa saveznog nivoa obezbijedi 12.500 evra.

Zašto Njemačka nije bolje pripremljena?

Bez obzira na ratove u Siriji, Iraku i Avganistanu kao i na egzodus iz Albanije i sa Kosova: službe zadužene za pitanja izbjeglica se očigledno nisu dovoljno dobro pripremile na toliki broj izbjeglica. Savezna služba za migracije i izbjeglice procjenjuje da bi ove godine moglo da bude podneseno 450.000 zahtjeva za azil. I to bi bilo skoro duplo više nego lani. Ministar unutrašnjih poslova govori da će doći do kolapsa sistema za azil. Jer, već se sada događa da opštine smještaju izbjeglice u fiskulturne sale i pod šatore.

Obraćanje vojsci za pomoć?

3.500 izbjeglica smješteno je trenutno u kasarne Bundesvera. Ministarstvo odbrane provjerava na koji način može da logistički pomogne. Vlada Saksonije-Anhalt je ranije predložila da bi Bundesver mogao da pomogne šatorima, sanitetskim matreijalom... Sindikat policije se izjasnio protiv ovakve akcije Bundesvera. Smatraju da nije riječ ni o vanrednoj sitruaciji.

Zašto se posebno diskutuje o potražiocima azila s Balkana?

Skoro svaki drugi potražilac azila je s Balkana. A Savezna služba za migracije i izbjeglice odbacuje skoro svaki zahtjev koji su podnijeli ljudi naprimjer s Kosova ili iz Albanije. A zbog toga se zaostaje u radu sa drugim potražiocima, kaže predsjednik ove službe Manfred Šmit. Zato premijer Bavarske, Horst Zehofer (CSU) želi da se ubrza procedura i da se potražioci azila s Balkana što je brže moguće protjeraju iz zemlje. Tim povodom Zehofer zahtijeva da se sve zemlje Zapadnog Balkana proglase sigurnim zemljama tako da ljudi iz tog regiona nemaju šansu ni da dobiju azil u Njemačkoj.

Šta očekuje izbjeglice?

Nakon dolaska u zemlju, izbjeglice prvo žive u kampovima. U pojedinim saveznim pokrajinama potražioci azila imaju pravo da se kasnije presele u normalne stanove, u drugim pak ne; kao što je slučaj sa Bavarskom. U prvoj polovini ove godine priznato je samo 0,5 odsto predatih zahtjeva za azil. Svaki treći je dobio tzv. duldung - što znači da može da boravi u Njemačkoj. Dok im ranije nije bilo dozvoljeno da rade, danas potražioci azila mogu da rad pod određenim uslovima ali je to često teško.

Šta je alternativa?

Zeleni i SPD već dugo zahtijevaju donošenje novog zakona o useljavanju, kojim bi se omogućilo legalno useljenje u zemlju dobro obrazovanim, ljudima s radnim iskustvom i znanjem njemačkog - nezavisno od toga da li su politički progonjeni u zemlji iz koje potiču ili ne. Premijer Baden Virtemberga, Vinfrid Krečman je predložio da se ljudima sa Zapadnog Balkana omogući useljavanje, a posebno onim koji rade poslove za koje u Njemačkoj nedostaje radne snage, kao naprimjer posao njegovatelja. U CDU se diskutuje o ovoj temi a CSU je protiv ovakvog zakona. Kancelarka Merkel se još nije izjasnila.

Šta o svemu kažu građani?

Dvoje od troje ispitanih Nijemaca smatra da je tema "izbjeglice i azil" jedna od trenutno najvažnijih političkih tema. To su rezultati najnovijeg ZDF-ovog (Drugog programa njemačke televizije) istraživanja. U jednoj studiji Fondacije Bretelsman stoji da je svaki treći mišljenja da Njemačka može da primi više izbjeglica. 73 procenta ispitanih smatra da se mora promijeniti izbjeglička politika. Ali, još uvijek postoji mržnja i nasilje nad izbjeglicama. Preko 200 smještaja za azilante je zbog mržnje prema stranicima na različite načine napadnuto, a u pojedinima su podmetani i požari.