Cilj: Smanjiti broj izbjeglica
21. mart 2016„Sporazum sa Turskom nije ni politički ni moralno potpuno zadovoljavajući. No on je do sada najbolja mogućnost koju je Europa pronašla kako bi okončala potpuno neprihvatljivo stanje na svojim južnim granicama i kako bi se približila cilju koji žele skoro svi: smanjenju priliva izbjeglica“, smatra Frankfurter Allgemeine Zeitung.
„Čini se da se unutar EU ponovo vraća svijest o tome da je za Europu u pitanju mnogo više od rješenja izbjegličke krize“, vjeruje Trierische Volksfreund. „Zajednica kao takva je na kocki, a time i sve ekonomske i financijske prednosti koje uživaju prije svih zemlje istoka Europe. To im je očito postalo jasno. No razloga za euforiju nema.“
Frankfurter Rundschau je kritičan prema dogovoru: „Turska treba uraditi ono zbog čega su Austrija i balkanske zemlje kritizirale kancelarku Angelu Merkel: zatvoriti granice. Europa to pokušava prodati kao uspjeh. Prvi put se EU složila oko nečega u izbjegličkoj politici. To je tačno. Ali taj dogovor nije lijep. On glasi: zaštitni bedem u Turskoj i zid u zaleđu u Grčkoj. Istovariti problem drugome, tako glasi nova strategija. Kako će grčka država garantirati međunarodne standarde u postupku izdavanja azila je otvoreno pitanje. I Europski sud u Luxemburgu i Sud za ljudska prava u Strazburu su osudili Atenu zbog njene prakse izdavanja azila. Ukoliko jedan potražitelj azila podigne tužbu zbog nove procedure po ubrzanom postupku centralni element Sporazuma sa Turskom bi mogao pasti. Iako se EU zalaže za masovno protjerivanje, pitanje izdavanja azila je još uvijek individualno pravo“, piše Frankfurter Rundschau.
Handelsblatt misli drugačije: „Ovo nije prljavi deal na račun ljudskih prava, kako to tvrde kritičari. To je sporazum kojeg karakterizira politički pragmatizam i stav da solidarnost EU prema unutra treba poticaj izvana.“
Obama je na Kubi trenutno popularniji od Kastra
Njemačka štampa se bavi i posjetom američkog predsjednika Baracka Obame Kubi što je prva posjeta jednog američkog predsjednika Havani u posljednjih skoro 90 godina.
„Pridjev istorijski je prikladan da bi se opisao posjet američkog predsjednika Obame Kubi. Obama okončava stanje koje je bilo apsurdno. SAD i Kuba su živjeli u jednoj bizarnoj simbiozi koja završava Obaminom posjetom. Washington je svoj tvrdoglavi bojkot i politiku zasnovanu na embargu, koja je pogađala prije svega stanovništvo, a manje crvene funkcionere, mogao samo obrazložiti time da u Havani vladaju navodno opasni komunisti“, smatra Sueddeutsche Zeitung.
„Obama je prepoznao da će se komunistički otok više promijeniti zahvaljujući trgovini i kontaktima, nego pritisku“, smatra Tagesspiegel. „To ne funkcionira,“ rekao je Obama o embargu. On je pragmatičar, nije ideolog. On je shvatio da autoritarni režimi trebaju neprijatelja kako bi preživjeli. Obama je danas omiljeniji na Kubi nego Kastro“, smatra Tagesspiegel.
Volksstimme ne smatra da će doći do poboljšanja situacije na Kubi: „Naravno da otvaranje SAD-u ni izdaleka ne znači i otvaranje Kastrovog režima. Od početka približavanja koncem 2014. godine ponovo su stotine disidenata završile u zatvoru. Samo 2015. godine je 45.000 Kubanaca pobjeglo u SAD. Oni malo vjeruju, baš kao i progonjeni opozicionari, da će doći do brzog poboljšanja političke i ekonomske situacije. Tako neki Kubanci čak strahuju da je riječ o čistoj poslovnoj vezi, koja će prije osigurati duži opstanak sistema“, smatra Volksstimme.